Page 79 - STAV broj 316

4 udovice, jedan neoženjeni – dvojica su Hoškadem babe ili vojvode podignut u iščezlo. Čelep na turskom znači Bog, a vir-
preselci. Broj onih koji su primili islam periodu osmanskih vojnih operacija u ci- di znači dade, odnosno ime u prijevodu
ovaj je put 22. lju osvajanja Bosanskog kraljevstva. Sve znači Bog dade, što odgovara kršćanskom
Pred kraj treće decenije 16. stoljeća nam ovo daje jasnu predstavu o tome za- imenu Bogdan. Ugledna turska porodica
broj muslimanskih porodica povećao se na što se već u drugoj polovini 15. stoljeća Čelepvirdi i kasnije je živjela u Mitrovici
93, upisana su još i trojica timarnika, dok u Mitrovici naglo širi islam i prisustvo i bila jedna od najstarijih i najuglednijih
je ostala samo još jedna kršćanska kuća. muslimana. Na osnovu rečenog možemo turskih porodica, ali nažalost, tokom na-
Iz popisa vidimo da je u drugoj polo- slobodno reći da je osnivač gradskog na- rednih stoljeća je iščezla.
vini 16. stoljeća, ako ne i ranije, došlo do selja Mitrovice Isa-beg Ishaković, čime
povećanja broja mahala: bilo ih je četiri, se proširuje spisak gradskih naselja koje MITROVICA POSTAJE PAZARSKA
dok se broj muslimanskih kuća smanjio je osnovao ovaj veliki osmanski graditelj, MITROVICA
na 71. Neoženjenih muslimana bilo je 10, državnik i vojskovođa. Vidjet ćemo kasnije da Evlija Čelebi
a islamiziranih domova je bilo 11. Popis vakufa iz 1540. godine bilježi u u svom opisu Mitrovice pominje samo
Iz kasnijih izvora saznajemo da su u Mitrovici, pored ova dva vakufa, još dva jednu džamiju. Vjerovatno je u pitanju
Mitrovici već u 15. stoljeću imala dva me- nova vakufa: nekog Mehmeda Čelebije iz Isa-begova ili Čaršijska džamija. Zašto
sdžida. Jedan je podigao čuveni zapovjed- Jedrena, koji je sagradio mekteb, i Huse- ne pominje druge džamije? Odgovor je
nik Skopskog krajišta Isa-beg Ishaković, ina, sina Hasanovog, poznatog kao Apar- jednostavan. Ostale džamije koje sam
a drugi njegov sluga – gulam – Hoškadem di Čauš, koji je izgradio zaviju (tekiju). pomenuo tada su imale status mesdžida,
vojvoda. Ovaj je drugi mesdžid još uvijek Pošto je Mitrovica već u prvoj polovi- a ne džamija.
očuvan. Isa-begov mesdžid kasnije je do- ni 16. stoljeća kasaba, sigurno da je i han Kosovo je u 16. stoljeću u admini-
bio status džamije i novo ime – Čaršijska koji pominje Evlija Čelebija sagrađen u strativno-teritorijalnom pogledu jednim
džamija. Isa-begova ili Čaršijska džamija ovom periodu. dijelom pripadalo Bosanskom, a drugim
izgorjela je 1926. godine. Veleljepna dža- Do kraja 16. stoljeća Mitrovica je ima- dijelom Rumelijskom ejaletu. Bosanskom
mija koja je nedavno podignuta na njenom la ukupno četiri islamske bogomolje: tri ejaletu pripadali su Mitrovica, Zvečan i
mjestu i sada se naziva Isa-begova džami- mesdžida – Hadži Nasuha (ime ovog va- Banjska i ovi predjeli bili su tada granič-
ja. Zanimljivo je da se u osmanskom po- kufa asocira na Nesuh vojvodu, koji je ni dijelovi Bosne prema jugoistoku, a nji-
pisu iz 1540. godine, pod stavkom Vakuf imao vakuf i u Sarajevu, jer i mesdžid hovo se stanovništvo stoljećima osjećalo
kasabe Dimitrovica, navodi da je Isa-beg Hoškadem vojvode mještani često nazi- dijelom Bosne i Sandžaka.
u Dimitrovici izgradio sedam mlinova i vaju mesdžid Hoškadem Babe, dakle pod Mitrovica se u putopisima prvi put po-
u selu Lisnica još jedan mlin s dva žrv- vjerskom oznakom) i mesdžid Apardi-be- minje od strane putopisca Arnolda Harfa
nja i prihode od njih uvakufio za svoju ga, koji su podignuti vjerovatno u prvim iz 1499. godine, koji je pominje pod na-
džamiju i imaret u Novom Pazaru. Brat decenijama 16. stoljeća, i mesdžid Hoška- zivom Mittrix.
Isa-bega Barak-beg posjedovao je tri vi- dem vojvode, koji je podignut ranije. Me- Benedikt Kuripešić 1530. godine na-
nograda u sinoru mitrovačkog sela Pod- sdžid Isa-bega je u međuvremenu dobio ziva je važnim tržištem, a Vlatko Kosača
gradina, zatim jednu bašču i njivu čije je status džamije. Ako prihvatimo narodno nešto je docnije naziva bazarom. Francuz
prihode uvakufio za potrebe Isa-begovog predanje, onda bi mesdžid Hadži Nasuha Filip Difren Kanej 1573. godine kaže da
mesdžida u Dimitrovici. odgovarao današnjoj Čelepvirdi džamiji, je Mitrovica lijepa varoš u ravnici, s ne-
Hoškadem vojvoda bio je jedan od naj- a mesdžid Apardi-bega današnjoj Huse- vjerovatnim obiljem voća.
bližih Isa-begovih saradnika, čije se ime in Čaušovoj džamiji, čiji se graditelj po U 17. stoljeću Mitrovica je bila malo,
nalazi i na Isa-begovoj vakufnami o osni- sačuvanom predanju zvao Apardi Huse- ali živo mjesto; Marijan Bolica (1614) po-
vanju Sarajeva, i koji je još prije osvajanja in Čauš, od kojeg potječe stara i ugledna minje je (Dmitrouiza) na takozvanom no-
Bosanskog kraljevstva, kako nas upuću- mitrovačka turska porodica Hadži Vejsel. vom putu, koji vodi iz Crne Gore u Sjeni-
ju istraživanja velikog turkologa Hazima Jedna od najstarijih mitrovačkih dža- cu, Novi Pazar i dalje preko Kosova. Kao
Šabanovića, bio jedan od ljudi koji su u mija jeste Čelepvirdi džamija. Džamija s važno trgovačko mjesto kroz koje prolaze
Isa-begovo ime upravljali tzv. Bosanskim istim imenom iz prve polovine 16. stolje- često karavani, navode je i drugi putopis-
krajištem kao dijelom Skopskog krajišta. ća postoji i u Novom Pazaru i očigledno ci iz 17. stoljeća, poput Hadži Kalfe, koji
Hoškadem vojvoda podigao je u Mitrovici da je isti čovjek u 16. stoljeću po imenu tvrdi da je Mitrovica središte kadiluka.
i hamam. U tradiciji Mitrovčana još uvi- Čalepvirdi podigao obje džamije. Čele- Već od druge polovine 15. stoljeća
jek postoji očuvano sjećanje da je mesdžid pvirdi je staro tursko ime koje je kasnije Mitrovica postaje muslimanska varoš ili
bazar. Njeno muslimansko stanovništvo
sačinjavale su isključivo turske i boš-
njačke porodice. U narednim decenija-
ma ona postaje čisto muslimanska kasaba
nastanjena isključivo turskim i bošnjač-
kim življem. U njoj, kako piše Atanasije
Urošević, najbolji poznavalac historijske
prošlosti Kosova među srpskim histori-
čarima, u tom peridu nije bilo srpskog
stanovništva sve do početka 18. stoljeća.
Doseljavanje albanskog življa u Mitrovicu
tek počinje u 18. stoljeću, nakon Bečkog
rata, koji je završen Karlovačkim mirom
1699. godine. Dakle, naseljavanje srpskog
i albanskog življa u ovom naselju počinje
Osmanska kasarna u Kosovskoj Mitrovici 1911. godine
tek od početka 18. stoljeća, mada i tada u

STAV 26/3/2021 79