Page 64 - STAV broj 318

DRUŠTVO

Mehmed-pašu, koji će se iz Bosne, kao i zimus prodrmaše Sarajevo. Oni rekoše da 1167. obuhvatao mjesec safer (28. novem-
mnogi veziri prije i poslije njega, vratiti s se to zemlja, koja se protresla da opomene bra. – 26. decembra 1753).
nadimkom u kojem je pažljivo oko moglo čovjeka kako malo svojih misli posvećuje Drugi događaj desio se dvije ili tri go-
iščitati dosta toga o načinu vladanja najza- Bogu, ponovo namješta na potporne stu- dine ranije i bio je tako važan da je iz te
padnijim osmanskim ejaletom. bove i da ćitabi kazuju da tako biva nakon godine u Bašeskijinom sjećanju jedino taj
Prema Safvet-begu Bašagiću, Kukavica je zemljotresa i da zna potrajati cijelu godinu događaj ostao, kao da se cijelog ljeta Boži-
odbio svako gostoprimstvo lukavih Sarajlija. dok se ne namjesti kako valja i kako je odu- jeg ništa drugo dogodilo nije. Pod godinom
Nije mu se dopala njihova pretjerana susret- vijek bilo. Ali malo ko im pokloni vjeru. 1164, što odgovara vremenu od 30. novem-
ljivost i znao je da bune koje već godinama Svi su slutili kako huka mora imati veze s bra 1750. do 19. novembra 1751, Bašeskija
raskrajaju Bosnu izviru baš odatle. Posebno gradnjom sebilja. Osjetiše kako se nešto ta- zapisuje ovako: “U Sarajevo je dovedena
ga je uznemiravala ta stalna naćuljenost nje- janstveno izlijeva iz njih i otječe s vodom. jedna žena iz unutrašnjosti koja od rođe-
govih domaćina, nagnutost na jednu stranu, Sada su hodali čaršijom i obarali glavu pre- nja nije imala ruku nego je nogama prela
kao da žele čuti nešto što čovjeku nije dato ma zemlji slušajući te čudne udarce kao što i obavljala druge poslove. Odvedena je u
da svojim uhom dohvati. Kako nije znao za su prije naginjali cijelo tijelo negdje u pro- Istanbul da je tamo pokažu.”
priču o 300 sebilja, tu duboku slutnju kod stor u nadi da će ponovo čuti pjesmu vode.
Sarajlija pročitat će on kao centralno mjesto Skupljali su se poviše Kukavicinih neimara STARI SEBILJ
iz kojeg ga vreba najveća opasnost. Histo- i iščuđavali se, a uvečer bi polijegali po ba- Kažu da se Kukavicin sebilj nalazio
rija njegov strah ne spominje, ali on će biti ščama jer niko nije smio u kući konačiti. desetak metara niže od današnjeg. Ako je
jedini razlog da ne konači u Sarajevu: vje- Slutili su da će se desiti nešto strašno, da tako, onda je bio negdje na mjestu gdje se
rovao je da će iste noći biti ubijen. “Kako strašnije ne možeš ni usniti, zemlja će se Sarači utiču na Baščaršijski trg, možda uz
nije htio rizikovati ostanak kod njih, nare- otvoriti i grad progutati, odnekud će opet sami harem Havadži Durakove džamije. To
di da sve najuglednije baše dođu k njemu u doletjeti kuga i trijebiti svojim crnim prsti- se vidi i na fotografiji objavljenoj u Bašeski-
Travnik”, zapisat će Bašagić. Mjesec nakon ma bez milosti, ili će vatru na nas naputiti jinom ljetopisu iz 1968. godine u izdanju
susreta sa Sarajlijama, u Travniku, u dva ili povodanj; Bože, sačuvaj i sakloni... Ali Izdavačkog preduzeća “Veselin Masleša” iz
sata poslije ponoći, poslao je svoje dželate ne desi se ništa. Kažu da je zemlja prestala Sarajeva. I vidi se da ovom današnjem nije
da pogube osamnaest najuglednijih prvaka puštati čudne zvuke baš onog dana kada je ni nalik. Nije bio ovako gizdav. Više je ličio
i da mu donesu njihove glave. Tako je po- dovršen sebilj, a drugi ne dadoše ni navi- na zatvoreno turbe. Bila je to jednostavna
čelo gušenje buntovnog bosanskog duha. ti, već da je huka prestala davno prije, i to kocka nadsvođena kupolom. Kupola je za-
Sljedeće godine Mehmed-paša bi od onog dana kada su doveli odnekud ženu sigurno bila prekrivena olovom. Prozori su
sultana počašćen i trećim tugom te posta- bez ruku pa je postavili pod jablanove da bili s mušepcima. Iznad velikog prozora u
de vezir. U to ime izdade naredbu svojim svijet gleda kako plete nogama. obliku pravougaonika, na strani koja gle-
neimarima – koji su ga stalno pratili i od Oba događaja, i čudne udarce što su te da u posmatrača, vidi se tarih, vjerovatno
pogleda historije, gradnjom silnih građe- godine izbijali iz zemlje pod Sarajevom i posvećen graditelju. Do prozora, s lijeve
vina, zaklanjali sve te glave što se kotrljahu ženu koja plete nogama, potvrđuje i Ba- strane, nalazi se kvadratni otvor zatvoren
za njim – da na Baščaršiji podignu sebilj. šeskija u svom ljetopisu. Za godinu 1167, drvenim kapkom kroz koji je najvjerovat-
Bit će da se Sarajlije nisu plaho obrado- osim škrte rečenice u kojoj nas obavješta- nije sebiljdžija dijelio vodu.
vale ovom daru. Mula Mustafa Bašeskija va da je sagrađen sebilj, Bašeskija je zapi- Ako se zna da je sebilj građevina dru-
u svom ljetopisu za godinu 1167, što od- sao još dvije rečenice. U objema govori o gačija od ostalih javnih česmi po tome što
govara vremenu od 29. oktobra 1753. do zemljotresu i njegovim posljedicama. Pa u njemu voda nije na izvoli pa čini šta te
17. oktobra 1754, bilježi taj događaj samo poslušajmo: “U mjesecu saferu 1167. go- volja, već je, baš zbog takvih što bi radili
jednom prostom rečenicom: “Sagrađen je dine tri noći između akšama i jacije, u isto oko vode šta im se prohtje pa ostave iza
sebilj na Baščaršiji.” vrijeme uzastopno, događao se zemljotres. sebe takav peksin da se čovjeku gadi napiti,
Nakon toga su se kroz cijelu godinu čuli uspostavljen službenik koji se brine o če-
ČUDNOVATI DOGAĐAJI svaki dan i svaku noć ispod zemlje učestali smi – sebiljdžija, onda nije teško zamisliti
Te godine kada je građen sebilj pojaviše udarci, slični udarcima u bačvu ili bubanj.” kako je u sebilju po vas cijeli dan boravio
se duboko pod zemljom, ispod samog šehera, U prvoj rečenici, iza godine, prevodilac čovjek razdebljao od silnog sjedenja, kože
čudni udarci i pretvaraše se u potmulu huku. Mehmed Mujezinović postavio je zagrade razmekšane vlagom, obraza izblijedjelih,
Učeniji ih povezaše s nekoliko potresa koji kako bi nam objasnio koje je to vrijeme te jer godinama ne bi vidio sunce, pošto je
ulazio ovamo sa sabahom i izlazio u akšam,
zagrabljao vodu kevčijom ili tasom pri-
čvršćenim lancem za zid i dijelio je onima
koji bi prišli da utole žeđ ili s ibrikom da
je nose kući, ispraćajući ih svojim čudno-
vatim, vodenim osmijehom. A uvečer, kada
bi začuli teške vodene korake i škljocanje
u reumatičnim koljenima, ljudi bi znali
da to sebiljdžija odlazi kući, stišćući pod
miškom vreo somun i da se još dugo vere
negdje gore, poviše Bistrika, u brda, gdje
je živjela gradska sirotinja.
Kazuje se da je Kukavicin sebilj stajao
ovdje devedeset godina. Njegov graditelj vi-
dio ga je još tri puta. Onda kada je ponovo
imenovan za bosanskog vezira pa je prolazio
za Travnik i tri noći prenoćio u Sarajevu.

64 9/4/2021 STAV