Page 64 - STAV broj 400

KULTURA

Uzbudljiva povijest bosanskohercegovačkog filma

O FILMOVIMA KOJE

NISTE MOGLI GLEDATI

U javnosti je malo poznat detalj da se na ekranizaciji književnog

Piše: Jakub SALKIĆ djela “Na Drini ćuprija” radilo od 1963. godine. “Bosna film” tražio
jakub@stav.ba je pomoć Ambasade u Moskvi kako bi dogovorili koprodukciju
sa SSSR-om, ali film nikada nije snimljen.

rhiv Bosne i Hercegovine u de- dana današnjeg. Postoji mogućnost da
cembru će obilježiti 75 godina naredne godine taj film bude konačno
rada i tim će povodom biti or- prikazan na filmskom platnu, ali o tom
Aganizirana izložba na kojoj će filmu u Arhivu Bosne i Hercegovine još
Arhiv predstaviti bogatu zbirku doku- ne mogu izlaziti u javnost.
menata vezanih za bosanskohercegovač- Filmsko bogatstvo Bosne i Hercego-
ku povijest filma. vine danas je smješteno na dva mjesta.
Povijest bosanskohercegovačkog filma Svi filmovi i materijali vezane za filmove
nisu samo filmske trake i slika na ekra- koje su u prijeratnom periodu proizveli
nu. U tu povijest ubraja se i sam proces “Sutjeska film”, “Kozara film” i “Bosna
nastanka filma – od pisanja scenarija, do- film” trebali su biti smješteni u kinote-
bijanje odobrenja za snimanje i prikaziva- ku. Naime, u vrijeme Jugoslavije svim re-
nje, do svega onoga što je dokumentirano publikama bilo je naređeno da formiraju
iza scene, poput fotografija sa snimanja. kinoteke, ali kako Bosna i Hercegovina u Hajrudin
Šiba
Povijest filma su i scenariji koji ni- to vrijeme nije imala dovoljno novca da Krvavac
kada nisu ekranizirani, koji nisu sni- formira kinoteku, taj posao arhiviranja
mljeni na filmsku traku te filmovi koji filmova i filmske građe povjeren je Ar-
su zabranjeni za prikazivanje. Neprocje- hivu Bosne i Hercegovine. Na inicijativu
njivo je filmsko bogatstvo koje posjedu- reditelja Jasmina Durakovića ustanovlje-
je Arhiv Bosne i Hercegovine. Recimo na je 1994. godine Kinoteka Bosne i Her-
samo da će javnosti slijedeće godine u cegovine, ali je Kinoteka preuzela samo
formi izložbe biti predstavljen film koji filmske trake, sve ostalo je zadržano u
je snimljen ali nikada nije bio prikazan Arhivu Bosne i Hercegovine.
javnosti jer je u tadašnjoj Jugoslaviji bio
zabranjen. Naime, svi filmovi su, u ci- USLOV ZA MEŠU SELIMOVIĆA
jelom procesu nastanka, prolazili razne U Arhivu je ogromna količina ma-
kontrole, odnosno cenzuru. Film jednog terijala koja zahtijeva pomno naučno
našeg poznatog i cijenjenog reditelja nije istraživanje i ne može se baš tako lahko
prošao posljednju prepreku, odnosno, predstaviti u jednom novinskom član-
autor nije želio da se povinuje željama ku. Posebno je interesantan aspekt cen-
cenzora pa je film ostao u ladicama do zure, odnosno, onoga što nije moglo biti “Tuđa zemlja”

64 4/11/2022 STAV