Page 62 - STAV broj 400

KULTURA

Karikaturista i dizajner Muhamed Đerlek Max

KARIKATURA NEMA GRANICA,

ALI ETIKA JE TU DA OGRANIČI

I NE DOPUSTI UVREDE

Iako je više posvećen slanju univerzalnih, svima razumljivih
Piše: Mirza ABAZ poruka, ono što je uočljivo u jednom dijelu Maxovog rada
uhamed Đerlek Max novopa- jeste vizuelno prikazivanje i izazova s kojima se susreću
zarski je karikaturista i dizaj-
ner. Iako je po zvanju pravnik, narodi ovih prostora. Pripadnici različitih naroda uglavnom se
Mnjegovo profesionalno opredje- u njegovom radu razaznaju na osnovu različitih tradicionalnih
ljenje bilo je umnogome određeno radom
Zulfikara Zuke Džumhura, putopisca, sli- nošnji, posebno kapa. Kada konkretno govorimo o Bošnjacima,
kara i karikaturiste. Još kao dijete počeo
je crtati, a na početku gimnazijskog ob- vrlo često upozorava na gotovo samouništavajuće običaje
razovanja već je osvojio i prvu nagradu.
“Kao dječak imao sam sreću da je moj koje već dugo provodi ovaj narod.
otac kupovao i čitao list Politiku, koja je tada
objavljivala karikature Zuke Džumhura ali i odnosu karikature i pojedinih poli-
i Ive Kušanića, velikih karikaturista. I tika, a oni, po prirodi, ne mogu ići ruku
tako sam zavolio karikaturu... Poslije sam pod ruku. Govori nam da se za četrdeset
počeo crtati i karikirati likove, a mnogo godina, koliko se bavi ovim vidom krea-
kasnije krenuo sam raditi karikature jer, tivnog izražavanja, karikatura nije mno-
da budem iskren, branio sam se od kari- go mijenjala. Nagle promjene su se, kaže,
kature, ali neuspješno. Pobijedila me je. desile mnogo prije.
Osvojila me je”, ovako je za Muhameda “Naglu promjenu karikatura je do-
Đerleka sve počelo. živjela Napoleonovim ratovima, kada je
Godine 1982. u beogradskom satirič- djelovao britanski karikaturista James Gi-
nom časopisu Jež objavljuje svoje prve llray. On je bio trn u oku Napoleonu, koji
karikature. Uslijedili su angažmani u je jednom prilikom izjavio: ‘Više štete mi
dnevnim listovima Borba i Naša borba, a je nanio britanski karikaturista James Gi-
potom i u listu Danas, gdje je za dodatak llray nego sve evropske vojske zajedno.’
Sandžak Danas radio karikature za na- Svako je vrijeme imalo svog Gillrayja,
slovne stranice. Isto tako, karikature je kao što danas imamo jednog Predraga
objavljivao i u časopisu NIN te u Večer- Koraksića Koraksa i Dušana Petričića”,
njim novostima. Ovaj 69-godišnji umjetnik nadovezao se Max.
višestruki je dobitnik “Pjera”, nagrade za
najbolju karikaturu, koju jednom godišnje BOŠNJACI SE PONAŠAJU
dodjeljuje kompanija “Novosti”, a u više PRILIČNO MALOLJETNO
navrata nagrađivan je i u Republici Tür- Iako je više posvećen slanju univer-
kiye. Godine 1993. napravio je karikaturu zalnih, svima razumljivih poruka, ono
u čijem je tematskom središtu Agresija na što je uočljivo u jednom dijelu Maxovog
Bosnu i Hercegovinu, za koju je nagrađen rada jeste vizuelno prikazivanje i izazova
u Folignu, u Italiji, na takmičenju koje s kojima se susreću narodi ovih prostora.
je organizirao Evropski parlament. Imao Pripadnici različitih naroda uglavnom
je na desetine samostalnih i kolektivnih se u njegovom radu razaznaju na osnovu
izložbi u Novom Pazaru, Beogradu, Ber- različitih tradicionalnih nošnji, posebno
linu, Istanbulu, Ankari... kapa. Kada konkretno govorimo o Boš-
S Maxom smo razgovarali o ovom po- njacima, vrlo često upozorava na gotovo
malo zaboravljenom mediju, koji se defi- samouništavajuće običaje, koje već dugo
nira kao zaoštreno poentirani prikaz druš- provodi ovaj narod. On to objašnjava ova-
tvenih ili političkih, ponekad i privatnih ko: “Mi Bošnjaci smo relativno mlada na-
ili općeljudskih tema, o njegovom četiri cija za neke, a i ponašamo se prilično ma-
decenije dugom bavljenju karikaturom, loljetno i još nemamo snažno formiranu

62 4/11/2022 STAV