Page 66 - STAV broj 245

DRUŠTVO

Sa sestrom Sa suprugom Sadom 1988. godine S porodicom dok je bio u JNA
bio u Golubovićima kad mi je javljeno da uspio doći do tog prvog rova, Oćo je već bio stablo, samo ga je ‘nažagao’. U tom momentu
se desio napad na Ćorkovači. Kad sam do- mrtav. Tu sam s Bajrom Abdićem nastavio se ogradila pucnjava i Aličić je upao u nepri-
šao gore, komandant Nanić već je bio tu. pucati u pravcu četnika, koji su bili došli jateljske ruke. On je pokušao pobjeći, ali su
Uglavnom, ti su napadi zaustavljeni, a cijena svega 20-30 metara ispred nas. I odbranili ga uhvatili. Ja sam bio blizu, vidio sam kad
je nažalost bila ta da smo izgubili Osmana smo se mi. Onda sam od saboraca čuo koju su ga ranili i odvukli u neki jarak. U među-
Veladžića i još trojicu boraca.” je ulogu u svemu tome odigrao rahmetli vremenu mi je pritrčao Oćo i pitao za Aliči-
U borbi u kojoj je Osman poginuo smrtno Osman. Kad su ovi što su sjekli počeli bje- ća. Samo je ponavljao: ‘Gdje je otišao?’ Kad
su stradala još dva borca: Mensur Durano- žati nazad, Asim Aličić se nije vratio. On je sam mu kazao, on je po svaku cijenu htio ići
vić i Asim Aličić. Nešto kasnije, od tenkov- tu pogođen i s motornom pilom odvučen na dolje u taj jarak po Aličića. Nekoliko puta
ske granate poginuo je i vojni policajac Izet neprijateljsku stranu. Kasnije se ispostavilo je on bio preskočio preko tranšeje i krenuo
Bečić. To se desilo na dan kad su došli rad- da je taj radni vod spasio liniju, jer, da njih da ide. Jedva sam ga uvjerio da ne ide. I nije
ni vodovi da utvrđuju liniju. S obzirom na nije bilo ispred, četnici bi vrlo vjerovatno ne- prošlo ni par minuta, oni su nas napali. Oćo
to da na tom dijelu linije nije bilo borbenih primjetno došli do naših rovova i tranšeja jer je zgrabio mitraljez pedesettrojku i muški uz-
dejstava, došla je naredba da se ćorkovački su se naši borci taj dan bili poprilično opusti- vratio paljbu. Ja sam pucao iz svoje puške.
plato mora dobro ojačati. I on je kasnije bio li. Duže vrijeme taj dio linije bio je izrazito S nama je bio i Hašim Livaković. I Oćo je
najbolje utvrđeno mjesto u zoni odgovornosti miran i niko nije mogao ni pretpostaviti da pucao sve dok ga nije pogodio metak, tačno
Petog korpusa. “Stigla je naredba da se ide bi uz takvu stranu četnici frontalno napali. u glavu. Pao je na mene, pa se onda prevr-
isjeći dio šume ispred rovova i tranšeja. Tu Kasnije se ispostavilo da su u napadu sudje- nuo u tranšeju i na licu mjesta je bio mrtav.
su bila tri nivoa tranšeja. I dok je trajala ta lovale dvije neprijateljske čete čiji je napad Nakon što je on poginuo, dotrčao je Hamza
sječa, začula se pucnjava. Hašim Livaković bio popraćen i tenkom, koji je dejstvovao po Veladžić. I pucaj, udri, udri, udri, i četnici
uzviknuo nam je da se dižemo jer su napa- našim položajima. Na samom početku na- se povukoše. Oćo je baš herojski poginuo,
li četnici. Odmah smo krenuli. Kad sam ja pada, za razliku od mnogih vojnika, Oćo je na samom kraju tog napada. Odigrao je bit-
bio toliko priseban. On je u djeliću sekunde nu ulogu u toj kratkoj, ali žestokoj borbi i,
Sead Jusić: “Poginuo je s shvatio koliko je situacija ozbiljna. Izletio je da njega nije bilo, veliko je pitanje kako bi
još trojicom naših boraca. iz rova i od jednog saborca koji nije do kraja se sve to završilo”, prisjetio se Bajro Abdić.
bio svjestan ozbiljnosti situacije zgrabio pe-
Tad su četnici krenuli u desettrojku i odmah počeo da ‘rafala’ prema PRIBRANOST U KRITIČNOM TRENUTKU
napad pokušavajući na neprijateljskim vojnicima. I pucao je on tako Hašim Livaković bio je komandir pr-
iznenađenje i prepad probiti dugo, sve dok ga jedan metak nije pogodio vog voda u trećoj četi čiji je komandir bio
u glavu. Taj njegov herojski čin, to hrabro
Huko Šahinović, a moralista rahmetli Oćo
našu liniju. To je bilo u julu i nedvosmisleno istrčavanje pred neprijate- Veladžić. Kako kaže, Oćo je poginuo u br-
1994. godine. U to vrijeme lja i taj njegov ‘rambovski’ gard zasigurno je zoj i silovitoj neprijateljskoj akciji: “Četnici
sam bio u Golubovićima bio jedan od ključnih poteza u odbrani lini- su nas iznenadili usred bijela dana. Oćo je
je i prisiljavanje neprijatelja na povlačenje”,
bio pored mene u trenutku pogibije. Tu je
kad mi je javljeno da se priča Hamza Veladžić. još bio Bajro Abdić. Nas trojica smo bili u
U trenutku Osmanove pogibije rame
desio napad na Ćorkovači. uz rame s njim bio je saborac Bajro Abdić. metar rastojanja. U vrijeme napada mi smo s
puškarnice uzvraćali paljbu. I u toj pucnjavi
Kad sam došao gore, “Osman je poginuo na Ćorkovači, u vrijeme njega je pogodio metak u glavu. Taj napad
komandant Nanić je već bio iznenadnog neprijateljskog napada. Sve se neprijateljske jedinice su izvršile frontalno
tu. Uglavnom, ti su napadi brzo izdešavalo. Mi smo trebali neke linije na nas, onako uza stranu, gdje smo mi bili u
malo naprijed pomjeriti. I desilo se to da su
povoljnijem položaju, ali prilično iznenađe-
zaustavljeni, a cijena je nam se četnici bili neopaženo privukli jako ni. Mi smo bili na Ćorkovači, a napad je išao
nažalost bila ta da smo blizu, na svega 30-ak metara. Rahmetli Asim iz pravca Gerdijanske Kose. Oni su se bili
Aličić sjekao je kestene koji su trebali poslu-
izgubili Osmana Veladžića i žiti da se zapriječi prolaz. I on je oborio dva podvukli pod naše položaje i gotovo bili došli
do naših rovova i tranšeja. Tih dana je bilo
još trojicu boraca” kestenova stabla. Kad je krenuo sjeći treće mirno na tom dijelu ratišta, a velike borbe

66 14/11/2019 STAV