Page 73 - STAV broj 151
P. 73

Pjesnik, prozaist, putopisac, antologi-          imena Bošnjak, Tarih je zapis na kamenu,      jedan od recenzenata, koji, između osta-
          čar i neumorni pregalac u borbi za     kao zapis na stećku, zapis na mezarskom       log, kaže: “U galimatijasu moralne hipokri-
          očuvanje i njegovanje bošnjačkog       “nišanu” da Bošnjaku uvijek bude pred         zije i intelektualnog beščašća probuđen je
          kulturnog identiteta Safet Hadro-      očima i u svijesti, da više nikad i nipošto   jedan novi talas poetskog otpora zlu, koji
 vić Vrbički autentični je sanjar iz Sandžaka    ne zapadne u samozaborav “bratstva i je-      je uslovio rađanje ove i ovakve antologi-
 koji od rane mladosti boluje sve narodne        dinstva”, u koje je tako naivno vjerovao kao  je kakva je Tarih. (...) Brojna nepojmljiva
 čežnje i trauma. Stvaralac koji istraživač-     maksum u lijepu igračku. Da više nikad        zlodjela koja su ispoljena u ovom ratu, od
 ki već pola stoljeća iz bića Naroda izranja     i nipošto ne dozvoli da ga prekrije korov     kojih je 127 do tada bilo nepoznato pravnoj
 poeziju i prozu koja umjetnički snažno, a       zaborava; da nikad i nipošto ne zaboravi      i medicinskoj teoriji, uspjeli su da u svo-
 literarno superiorno svjedoči o bogatstvu       na desetke i desetke silovanih Bošnjakinja,   jim stihovima pomenu i pjesnici. Tjerao
 bošnjačke tradicije i opstanku u historijski    od maksuma do nena, na desetke i deset-       ih je na to ljudski razum, koji se suprot-
 strašnim mijenama i plemenitim poruka-          ke hiljada na najsvirepiji način umorenih,    stavio bezumlju, zaumlju i nečovještvu”;
 ma za buduće generacije.                        na stotine hiljada Bošnjaka prognanih sa      i Braho Adrović, književnik (Berane) koji
 Zavičaj ko pjeva; mora bolovati / Sve bolesti   svoga topraka. Da ga ne bi prekrio korov      u svom eseju na sadržaj antologije Tarih
 zavičajnih trava i paprati, kaže Safet Hadro-   samozaborava, svakom Bošnjaku preporu-        ističe: “Ono što je posebno važno i kada
 vić Vrbički u jednoj svojoj pjesmi.             čujem da pored uzglavlja ima knjigu Tarih,    pišu i kada govore o najvećim zvjerstvima,
 STAV: U izdanju Udruženja bošnjačkih            kao što ima Musaf, onaj koji u vrijednost     kod bošnjačkih pjesnika svrstanih u ovoj
 pisaca Crne Gore i Centra za kulturu Ro-        knjige vjeruje.                               antologiji nema mržnje; ima osude, ima
 žaje krajem prošle godine objavljena je         STAV: Antologija Tarih ima 476 stranica.      prezira, ali mržnje nema.”
 antologija antiratne poezije Bošnjaka Ta-       Zastupljene su pjesme Huseina Bašića,         Kao priređivač ove antologije, osjetio sam
 rih. Kao priređivač, napravili ste suptilan i   Abdulaha Sidrana, Bisere Alikadić, Ene-       se obaveznim da kao počasne goste zastu-
 bogat izbor kojim odbacujete ili pojača-        sa Kiševića, Meha Barakovića, Fatime          pim i trojicu poznatih i priznatih crnogor-
 vate simboliku svog stiha U nama cvjeta         Muminović i mnogih drugih bošnjačkih          skih pjesnika: Miliku Pavlovića, Jevrema
 samozaborav, kao korov?                         pisaca, ali i počasnih gostiju: Milike Pa-    Brkovića i Miraša Martinovića, koji su za
 HADROVIĆ: Protekle su dvije decenije            vlovića, Jevrema Brkovića, Miraša Marti-      vrijeme “cvjetanja zla”, za vrijeme “kri-
 od završetka agresivno-genocidnog rata          novića... Kakav ste putokaz time željeli      stalnih noći balkanskih kasapina”, svoja
 protiv Bosne i bošnjačkog naroda, kojem je      da zaštitite pamćenjem?                       imena i djela, otvoreno, nadasve iskreno i
 bio namijenjen nestanak, naroda na kojeg        HADROVIĆ: Na prikupljanju pjesničke           čestito, stavili na stranu pravde i istine. Ne
 su kidisale patološkom mržnjom zadojene         građe i obradi za štampu antologije Tarih     samo da su se distancirali od onih koji zlo
 ostrvljene zvijeri i s Istoka i sa Zapada, s    radio sam pune dvije godine. U ovoj an-       sobom nose već su i činom i djelom stali
 ciljem da mu zatru svaki trag postojanja,       tologiji zastupljeno je ukupno 59 autora,     rame uz rame s onim koji su označeni kao
 što je sterilna svjetska diplomatija, pred      počev od Saita Orahovca pa sve do najmla-     žrtva bezumlja velikosrpske ideologije,
 čijim su se očima dešavala sva ta zlodjela      đe Birsene Džanković.                         koja je na kraju osuđena od strane Među-
 nepojmljiva zdravom ljudskom razumu,            Recenzije za antologiju Tarih napisali su:    narodnog suda pravde u Hagu. Izdvajajući
 imenovala perfidnom odrednicom “etničko         akademik prof. dr. Ferid Muhić (Skoplje),     ih kao počasne goste antologije, zbog njiho-
 čišćenje”, kao da je riječ o čišćenju prljav-   koji u svom osvrtu, vrednujući sadržaj an-    vog moralnog čina, zbog njihove čestitosti
 štine iz avlije, a ne o urbicidu, kulturocidu,  tologije, između ostalog, kaže: “Antologi-    i hrabrosti da se odupru nosiocima vreme-
 etnocidu, jednom riječju genocidu. Kao          ja Tarih Safeta Hadrovića Vrbičkog pred-      na mraka, želio sam da ih i sam izdvojim i
 budan savremenik vremena cvjetanja zla,         stavlja značajan kulturni događaj, praznik    preporučim za pamćenje, za nauk mlađima
 vremena sakatih umom, osjetio sam mo-           poezije i veliku svjetkovinu moralnog in-     da je na ovom svijetu najveća vrijednost biti
 ralnu obavezu da kao književnik prikupim        tegriteta, dostojanstvenosti i plemenitosti   čovjek i sačuvati svoje ljudsko dostojanstvo
 građu i priredim za štampu knjigu Tarih,        Bošnjaka – naroda koji je Bosnu pretvo-       i da će jedino takve ljude pamtiti historija i
 antologiju antiratne poezije Bošnjaka. Da       rio u svoj dom, u svoju kulu, i koji je tu    na iste ukazivati drugima za primjer. To je
 za buduće generacije ostavim svojevrsno         kulu umio sagraditi od pjesme i pjesmom       putokaz zaštite ljudskog pamćenja.
 svjedočanstvo o tom vremenu živog dže-          je odbraniti”; mr. Sait Šabotić (Nikšić),     STAV: Učesnik ste mnogih književnih su-
 henema, vremenu u kojem su mnogi živi                                                         sreta i festivala na ovim prostorima, ali
 zavidjeli mrtvima. Vremenu jahača apo-                                                        i dalje, čak do Irana. Ima li nade za su-
 kalipse o kojem su u znak svojevrsnog                                                         štinsko razumijevanje među kulturama,
 svjedočanstva, u znak otpora zlu, svojim                                                      među narodima?
 poetskim iskazom progovorili bošnjački                                                        HADROVIĆ: Činjenica je da živimo u
 pjesnici, i ne samo oni već i mnogi dru-                                                      turbulentnom, nesigurnom vremenu, vre-
 gi moralno zdravi ljudi, nadasve pjesni-                                                      menu raznih “jastrebova”, kad svako grabi
 ci, kojima je iznad svega najviše stalo do                                                    samo za sebe, da zadovolji svoje nezasitne
 istine, do očuvanja imena, ugleda, časti i                                                    apetite. Pisac je u ovom vremenu prepušten
 dostojanstva, vrijednosti koje oni koji ih                                                    sam sebi, da se snalazi i živi kao stepski
 uprljaše ne mogu oprati nikada.                                                               vuk. Postići će onoliko uspjeha koliko je
 Antologija Tarih priređena je kao svojevr-                                                    sam spreman da sebe finansira.
 sno ogledalo dosadašnje historije bošnjač-                                                    Kada sam od strane tadašnjeg ministra kul-
 kog naroda. Historije u kojoj smo duže od                                                     ture Republike Iran bio zvanično pozvan
 jednog stoljeća bili bezimeni i, kao takvi,                                                   da budem učesnik Drugog svjetskog kon-
 uvijek bili otvorena meta zlim komšijama                                                      gresa pjesnika (Teheran – Širaz, oktobar
 zadojenim epikom kosovskog mita, s jed-                                                       2011), održanog u slavu besmrtnog Hafi-
 ne, i ideologijom zapadnokrstaške politi-                                                     za, jednog od najvećih pjesnika koje je svi-
 ke, s druge strane. Povratkom nacionalnog                                                     jet ikad imao, gdje su bili pozvani najveći

                                                                                               STAV 25/1/2018 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78