Page 75 - STAV broj 151
P. 75
HADROVIĆ: Činjenice svjedoče da živimo BIOGRAFIJA
u sedmom vremenu, vremenu “cvjetanja
zla”, kako ja to vrijeme imenujem. Samo Safet Hadrović Vrbički rođen je 1. oktobra 1952. godine
u toku posljednjih pedeset godina u svije- u selu Donja Vrbica, Petnjica, u južnom dijelu Sandža-
tu desilo se toliko zla, toliko je proliveno ka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beranama.
nevine krvi da razuman čovjek nipošto ne Diplomirao je na Pravnom fakultetu u današnjoj Podgo-
može ostati ravnodušan. Desilo se nasilno rici. Svoje književne radove objavljivao je na stranicama
pokrštavanje Turaka u Bugarskoj, a potom mnogih književnih glasila širom ondašnje Jugoslavije,
nasilni izgon više od 1,7 miliona. Desio se duže od četrdeset godina. Piše poeziju, prozu, eseje,
surovi rat protiv Čečenije. Nametnuti rat putopise i književnu kritiku. Za svoje književno stvaralaš-
između Iraka i Irana u kojem su izginuli tvo dobijao je više nagrada i priznanja. Navodimo samo
milioni nevinih. Uništenje jedne od najbo- neke od nagrada: “Sabit Užičanin” za tragediju Kurban – Žrtva, koja je proglašena knjigom go-
gatijih afričkih država – Libije. Genocidni dine u Sandžaku za 1994. godinu; nagradu “Blažo Šćepanović” za zbirku pjesama Lovci na
rat u Bosni. Uništenje jedne od najstarijih školjke, koja je izabrana kao najbolja pjesnička zbirka iz Srbije i Crne Gore za 2000. godinu;
država svijeta – Sirije. Uništenje čitavog tragedija Žrtva, prevedena na albanski jezik, proglašena je najboljom knjigom prevedenom na
jednog naroda, sljedbenika islama u Kam- albanski jezik za 2014. godinu; počasnu nagradu “Albansko pero” za izgradnju mostova kul-
bodži (Rohinja). A u sjeverozapadnoj Kini ture putem jezika i književnosti; za poseban doprinos u oblasti kulture nagrađen je opštinskom
su za to vrijeme muslimanima zabranili nagradom Grada Rožaje za 2015. godinu. Prema odluci Pedagoškog zavoda Crne Gore, od
pravo na ime. Starim, sijedim imamima, 2007. godine zastupljen je u redovnom školskom program. Pjesme su mu prevedene na više
hadžijama, hafizima, petkom bi vješali kr- jezika: bugarski, makedonski, albanski, njemački, francuski, slovenački, turski, engleski i perzijski.
vave svinjske glave oko vrata, tjerajući ih Od 1992. do 2002. godine bio je predsjednik Udruženja pisaca Sandžaka, sa sjedištem u
da tako prođu među narod, kroz čaršiju. Novom Pazaru. Jedan je od osnivača, ujedno i član Međunarodnog društva pisaca “Teuta”,
Kako da uman čovjek ostane ravnodušan te redovni član crnogorskog društva haiku pjesnika. Predsjednik je Udruženja bošnjačkih pi-
gledajući milione prognanih koji više ni- saca Crne Gore. Godinama se bavio novinarstvom pišući za Slobodu – Berane, Sandžačke
kad neće biti u prilici da se vrate u svoje novine, beogradsku Politika.
domove? Kako da čovjek ostane ravno- Idejni je osnivač i nekoliko je godina bio glavni i odgovorni urednik revije Bošnjačke novine.
dušan gledajući kako u Palestini hapse Učestvovao je na svjetskim festivalima poezije.
maloljetnu djecu? Kako da čovjek ostane Do sada je objavio sljedeće knjige: Ne reci nikom, Zoja, Iskopavanje vatre, Kurban, Žrtva,
ravnodušan gledajući visoke zidove od Progoni i politički procesi u Sandžaku 1992.–1996., Ne mere to tako bolan, Patke na legalu,
bodljikave žice kojim se ograđuju određe- Bošnjaci muslimani, Narod, vjera i kultura, Lovci na školjke, Žrtva ( tragedija, treće izdanje),
ne evropske zemlje u ime “demo(n)kratije? Orfejeva lira, Izgon kao sudbina, Pjesme iz provincije, Ezopov vrt, Labudova pjesma, Pod cvi-
Kako da čovjek ostane ravnodušan sluša- jetom vješala, Paukova mreža, Bolest trava zavičajnih i Tarih.
jući svakodnevne vijesti koje ključaju od U toku 2018. godine iz štampe mu izlaze nove tri knjige. Živi i radi u Rožajama. Animator je
“cvjetanja laži”? književnosti i kulture u Centru za kulturu Rožaje.
Jeste. Pisao sam pjesme o tome u mnogim
svojim ranijim objavljenim knjigama i hadžija iskoristio je tu priliku pa je to- ozbiljnije (po)raditi za dobrobit bošnjač-
mnoge moje pjesme imale su proročke kom svog privatnog putovanja u Istanbul ke prepoznatljivosti, kako na Balkanu,
stihove, posebno iz knjige Patke na legalu. od naših iseljenika sakupio deset hiljada tako i u svijetu?
A ovo vrijeme nije samo vrijeme bolesti, maraka, navodno za novine Vakat, i sve HADROVIĆ: Samo u toku posljednje tri
neznanja, krivice (čije krivice?), straha. uzeo za sebe. Šta je meni preostalo nego godine, otkako sam angažiran kao mode-
Ovo je vrijeme najjačeg bjesnila. Ko bud- da prestanem s radom, da novine ugasim?! rator-promoter književnosti i kulture u
no pročita roman Besnilo, čiji je autor Bo- Moj angažman u svojstvu glavnog i od- Centru za kulturu Rožaje, mi smo ugosti-
rislav Pekić, sve će mu biti jasno. govornog urednika revije Bošnjačke novi- li desetke uglednika, akademika, književ-
STAV: Kao pjesnik i neumorni kulturni ne trajao je malo duže, ali i to bez iskrene nika i stvaralaca iz Bosne i Hercegovine,
poslenik, stječe se utisak, često ste trčali podrške. Nakon 19 brojeva, prestao je moj kao što je gostovao Isnam Taljić, koji je bio
ispred realnosti. Osnivali ste časopise rad u tom glasilu. naš gost tokom jula 2017. godine za Dan
(Behar), revije: Vakat i Bošnjačke novine, Žao mi je samo zbog činjenice što je tokom Srebrenice, koji mi obilježavamo već pune
udruženja.., sve u namjeri da budite us- tog proteklog vremena do danas bilo mno- četiri godine.
pavanu savjest onih koji su Vam kasnije go toga što je bilo nužno da se objavi u re- Šta je zabrinjavajuće?! Niko, ama baš niko
otimali ideje i gradili svoje male atare od viji, a nije objavljeno, to znači kao da se se od njih nije dosjetio da nas pozove da
toga. Koliko ima žala za propuštenim, ali i nije ništa ni desilo. budemo gosti u Sarajevu ili u nekom dru-
ponosa što su sandžački Bošnjaci ostva- Šta bih mogao da kažem o svemu tome? gom bosanskom gradu. A u našem gra-
rili u proteklim decenijama? Teško onom čovjeku koji hoće da nauči du, pored mene, žive ugledni bošnjački
HADROVIĆ: Rijetko se osvrćem na ono jedan narod da više zna i više učini za književnici: Enver Muratović i Hamdija
što je prošlo iz prostog razloga što se tim svoj boljitak – nego što taj narod zna i Kalač. U Beranama žive: Braho Adrović
osvrtom ne može ništa promijeniti. Osno- hoće da učini. i Rebeka Čilović, također ugledni knji-
vao sam časopis Behar s namjerom da on STAV: Vaš prijatelj rahmetli Isnam Taljić, ževnici. Mogli su “dobri Bošnjaci” da nas
zaživi, da kao periodično javno glasilo nakon boravka u Rožajama, Petnjici i No- makar jednom pozovu. Mogli su da nas
bude na korist svim Bošnjacima Sandža- vom Pazaru, izjavio je: “Svi su Bošnjaci animiraju da objavljujemo u Bosni. Mno-
ka na animiranju bošnjačke književnosti, Sandžaklije”, obrazlažući to činjenica- go toga su mogli.
o kojoj je malo ko šta znao. Naprosto ni- ma o nekadašnjem uređenju Balkana, Na tome se mora čim prije poraditi ako
sam naišao na podršku. Još teži slučaj bio ali i kulturološkom tradicijom, jezikom mislimo da opstanemo kao narod, da se
je s nedjeljnikom Vakat. To je bilo unazad – identitetom. Na čemu bi se moralo ne rasipamo po svijetu kao “Sijermina
punih sedamnaest godina. Jedan ugledni djeca”. n
STAV 25/1/2018 75
