Page 74 - STAV broj 151
P. 74

kultura

pjesnici iz 37 država svijeta, niko me tada    velikoj sali Centra za kulturu Rožaje. Pre-   HADROVIĆ: Na svu sreću, imam boga-
nije pitao kuda ja to treba da idem, a ka-     mijeri je prisustvovalo 12 doktora nauka:     tu biblioteku. Godinama sam proučavao
moli da me finansijski pomogne i podrži.       iz Prištine, Tetova, Skadra i Tirane, a da    književnost, birao autore čije ću knjige či-
Tokom boravka u Iranu bio sam u prili-         baš niko nije bio prisutan od zvaničnika      tati, one odabrane čiji je vijek trajanja dug,
ci da se upoznam s mnogim od učesnika          opštine Rožaje, grada u kojem živim. Takav    koje protekom vremena samo dobijaju na
pomenutog kongresa, koji su mi (njih naj-      je odnos naših “zvaničnika” sunarodnja-       vrijednosti, prije nego sam se usudio da
manje deset iz deset država) iskreno sta-      ka prema svojoj nacionalnoj književnosti.     objavim svoju prvu knjigu Ne reci nikom
vili na znanje da će mi objaviti knjigu u      Prije pola godine mi je na znanje stavljena   (1988). Tek pošto sam objavio treću knjigu
svojoj zemlji, a da im samo dostavim pri-      ideja da se Žrtva prevede na turski jezik.    Iskopavanje vatre (1993), shvatio sam da je
jevod knjige. Pojmite li koliku bi vrijed-     Za taj projekt sam dobio samo kroz lijepu     književnost moj životni poziv.
nost imala jedna takva podrška da sam je       priču podršku od jednog od prvih zvanič-      Da bih opravdao ono što radim, da bih za-
imao, ne samo za mene kao književnika,         nika bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. I na     služio zvanje književnika pred svijetom,
pojedinca već i za narod kojem pripadam?!      tome se završilo.                             dotakao sam se svih književnih formi, uvi-
A što se tiče prijevoda moje knjige Žrtva      Nije naodmet da pomenem vrlo bitnu či-        jek vodeći računa da ono što hoću da ka-
na albanski jezik, zahvalan sam svom pri-      njenicu za koju malo ko zna. Naime, za        žem, ma kako to nekom kontradiktorno
jatelju Aliju Daciju, koji je bio zagovornik   vrijeme najžešćeg džehenema u Bosni (no-      zvučalo, ima poetsku logičnost – da bude
da se knjiga prevede, koji me je upoznao       vembar, 1993), Švedska akademija nauka        jasno rečeno; da stih ima ritmiku, muzi-
s prevodiocem Smailom Smakom. Prije-           javno se izvinila mrtvom Mehmedu Meši         kalnost, da sobom nosi poruku, duhovnost,
vod knjige platio sam iz svog džepa, i ne      Selimoviću što mu za života nije dodijelila   da onaj koji to čita osjeti kroz svoj krvo-
žalim. Kada je shvatio o kakvoj je knjizi      Nobelovu nagradu. Da se to desilo, viđe-      tok. Da doživi emociju, da upamti, a ne da
riječ, tadašnji ambasador Republike Al-        nje rata u Bosni od strane Evrope bilo bi     ostane ravnodušan, hladan i bezosjećajan
banije u BiH Flamur Gaši pozvao me je          posve drugačije i rat bi tekao drugim to-     kao da ništa nije ni pročitao.
da održimo promociju knjige u sjedištu         kom. Šta reći nakon svega?!                   Moje pjesme nisu pisane da traju dan ili
Ambasade u Sarajevu (novembar, 2013).          Sušta je istina da ni jedan narod ne može     dva. Pisane su da traju sve dok bude trajao
Promociji je prisustvovalo 110 zvanica,        opstati bez potpunog očuvanja i valjane       jezik na kojem su pisane. Kada je svojevre-
koje je ambasador Gaši pozvao. Promoci-        prezentacije vlastite književnosti, tj. sve-  meno Faruk Dizdarević iščitavao moje do
ja je održana kao najava da će knjiga biti     ukupne kulture, bez prevođenja književ-       tada objavljene zbirke pjesama kako bi pri-
štampana u Prištini na albanskom jeziku.       nih djela svojih pisaca na druge jezike, što  redio knjigu Pod cvijetom vješala, u pogovoru
Na promociji u Sarajevu o mojoj knjizi go-     je jedini mogući način da tu kulturu svi-     svoje knjige, između ostalog, rekao je: “U
vorio je književnik Mustafa Smajlović, koji    jet upozna. Ako se nastavi ovakav odnos       opštoj dezorijentaciji, u sužavanju dosto-
je, između ostalog, rekao: “Ovo je knjiga      prema vlastitoj kulturi, nama kao narodu      janstvenosti bivstvovanja, pjesnik ukazu-
koja se trebala ili morala pojaviti na ovim    preostaje odumiranje na ovim prostorima.      je povjerenje kreativnim duhovima koji bi
našim prostorima ukletih raskršća i sud-       Zvaničnici bošnjačkog naroda, svi su izgle-   trebalo da se bore za prave vrijednosti, za
bina. Hadrovićev pjev opamećuje i osvje-       di, kao da očekuju da nam odnekud dođe        vraćanje smisla životu, dostojanstvu življe-
šćuje! Ovo je knjiga višestruke vrijednosti i  “dobra vila” da nam napravi naš elementar-    nja i stvaranja... Hadrović to snažno perso-
ajetske umivenosti pjeva kakvog još nismo      ni kalendar kulture i da nas poduči osnov-    nifikuje u poetičko ja. Po njemu, poezija je
čuli kroz stoljeća ozvučeni nesrećama. Do      nim vrijednostima koje treba da bilježimo     toliko moćna da se sam pjesnik osjeća kao
ove se knjige uglavnom pamtio i ponegdje       i pamtimo, da svoje pamćenje prenosimo        prorok koji je saznao tajnu, koji se vješto
pominjao kolašinski pokolj, a od ove knjige    mlađim generacijama, kako bismo ih sa-        kreće po zenitu.” Pišem samo o onom što
će se čitati kako se ne bi zaboravilo plane-   čuvali od asimilacije.                        me obuzima, što me uzbuđuje. A mi živi-
tarno zlo počinjeno 1858. godine. Helem,       Bez blagovremene adekvatne podrške od         mo u takvom vremenu ubrzanog ritma i
knjiga će sama od sebe, poezijom, kazati       strane šire nacionalne zajednice, pisac je    mnogih apsurdnih dešavanja koja nas ne
da jeste velika knjiga koja, kao sitihovana    u svemu tome naprosto nemoćan. Razu-          mogu ostaviti ravnodušnim. Treba progo-
povijest, čuva od zaborava tragediju jed-      mijevanje među narodima i kulturama           voriti. Treba zapisati. Treba ostaviti vidan
nog naroda. Svaka čestita porodica je tre-     izgrađuje se i uzdiže kroz prevodilaštvo i    i jasan trag zarad budućih generacija koje
ba imati, a počasno joj je mjesto u bošnjač-   valjano prezentiranje vrijednosti kulture     će neminovno doći. Nije Stvoritelj predao
koj kući, pored Ilmihala i Časne Knjige.”      i duhovnog pregalaštva.                       ključeve svijeta nečastivom; sačuvaj Bože!
Za nepuna tri mjeseca od izlaska knjige iz     STAV: Raskošna je i raznovrsna motiva-        Da li sam poetski hroničar 20. stoljeća, naj-
štampe (2014) na albanskom jeziku, napi-       cija i tematika vaših stihova, ali i spretna  objektivnije će reći onaj koji se upozna s
sano je i objavljeno deset eseja: u Prištini,  izražajnost kroz vezane i slobodne sti-       mojim cjelokupnim djelom. Moje knjige
Peći, Mitrovici, Tetovi i Tirani.              hove, poemu, sonet, haiku i haibun poe-       koje su u rukopisima: novele, putopisi,
U toku održavanja Dana albanske kulture u      ziju, i u njima trajna opsjednutost svije-    eseji, romani, monodrame, tek treba da
Crnoj Gori – “Ora e Maleve” ( 20. septem-      tom oko sebe. Koliko je opravdano reći        ugledaju svjetlost dana. Tih knjiga u ru-
bar 2014) kosovsko pozorište “Istref Bego-     da ste poetski hroničar 20. stoljeća na       kopisima za sada ima više od deset.
li” iz Peći premijerno je izvelo fragment      ovim prostorima?                              STAV: U svim Vašim knjigama očitava se
iz ove tragedije u trajanju od 20 minuta, u                                                  teški nemir pjesničke duše zbog sveop-
                                                                                             ćeg pogroma koji se okomio na ljude –
Kao budan savremenik vremena cvjetanja zla, vremena sakatih                                  ljudsko, na ono što znači dobrotu, slijedi
umom, osjetio sam moralnu obavezu da kao književnik prikupim                                 plemenitost. Mnoge pjesme u trenutku
građu i priredim za štampu knjigu “Tarih”, antologiju antiratne                              objave ličile su na predskazanje i najav-
poezije Bošnjaka. Da za buduće generacije ostavim svojevrsno                                 ljivale bol i patnju, a Vi ste uporno svje-
svjedočanstvo o tom vremenu živog džehenema, vremenu u                                       dočili: “Ja stvaram / bolesti naše histori-
kojem su mnogi živi zavidjeli mrtvima                                                        ju”. Koja je to bolest: neznanje, zabluda,
                                                                                             krivica, strah…?

74 25/1/2018 STAV
   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79