Page 77 - STAV broj 151
P. 77

zajedničko umjetničko i društveno dje-         Aleš Kurt
lovanje, propitivanje i istraživanje te na-
stavlja spajati otuđene ljude i prostore. U
Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) za 27.
januar najavljena je premijera predstave
Narodna drama srbijanske autorice Olge
Dimitrijević, u režiji srbijanskog režisera
Bobana Skerlića, a direktor ove teatarske
kuće Aleš Kurt kaže da za “kulturu otvo-
renost ima više smisla od zatvorenosti”.

SARAJEVO KAO NAJGOSTOLJUBLJIVIJI               svi poštovali, pomoglo. Do sada se sve     gostujućih država domaći autori? “Veliki
TEATARSKI GRAD U REGIJI                        to previše oslanjalo na pomoć stranih      Edward Said tvrdio je da i kolonijalizirani
                                               grantova s temom – pomirenje naroda”,      aktivno sudjeluje u procesu kolonijaliza-
    Grad i država koji su u proteklom ratu     izjavio je za Stav Aleš Kurt. Na pitanje   cije. Kada naši režiseri režiraju izvan BiH,
najviše stradali, Sarajevo i Bosna i Herce-    da li je bosanskohercegovačka teatarska    uglavnom im se nude tekstovi tamošnjih
govina, u međuvremenu su, paradoksalno,        scena postala najotvorenija kada je riječ  autora. Imam neprijatan dojam da se kod
postali najgostoljubljiviji teatarski prostor  o izvođenju komada autora iz drugih        nas kao uvjet gostujućem režiseru postavi
u regiji. Osim razmjene glumaca i režisera,    zemalja regije, s obzirom na to da je ri-  to da ne smije režirati domaći tekst. Teš-
što zahtijevaju regionalne koprodukcije,       jetkost, naprimjer, izvođenje bosansko-    ko da možemo govoriti o reciprocitetu pri
sarajevska i bosanskohercegovačka pozo-        hercegovačkih tekstova u hrvatskom ili     razmjeni režisera, predstava, a pogotovo
rišta često na svojim scenama postavljaju      srbijanskom teatru, Kurt kaže: “Bilo bi    dramskih tekstova. Ne znam da li se iko
i tekstove autora iz ostalih država s pro-     zaista zanimljivo pogledati neku preciznu  sjeća kada je, naprimjer, u Hrvatskoj izve-
stora bivše Jugoslavije, a najnoviji primjer   analizu ove teme, sa svim relevantnim      dena neka bosanska drama. Meni je bilo u
za ovu vrstu regionalne teatarske saradnje     podacima. Bosna i Hercegovina svakako      najmanju ruku čudno da jedno pozorište
upravo je SARTR-ova predstava Narodna          ima, po prirodi Dejtonskog sporazuma,      koje u svom nazivu ima ‘bosansko’ važan
drama. “SARTR je otvoren teatar. U ovoj        drugačiji prilaz i kulturi i obrazovanju,  jubilej obilježava tako što tekst hrvatskog
sezoni imamo, naprimjer, jedan tekst i         a i brojnim drugim segmentima društva.     dramatičara režira režiser iz Srbije. Hajmo
jednog režisera iz Srbije, odmah nakon         Nekad se to pokaže dobrim, a nekada ne.”   makar probati zamisliti situaciju u nekoj
toga počinje raditi predstavu režiser iz                                                  od država regije u kojoj neko povodom
Njemačke. Ipak, prije svega moram na-          “PROBAJMO ZAMISLITI DA BITEF               jubileja postavlja bosanski tekst, ili da
glasiti da SARTR radi i namjerava i dalje      OTVARA TEKST IZ BOSNE”                     tu jubilarnu predstavu režira bosanski
raditi tekstove domaćih autora. Naša je                                                   režiser. Teško...”, kaže za Stav bosansko-
politika da budemo društveno angažiran             Ipak, zapostavljaju li se čestim uka-  hercegovački teatrolog, profesor, dramski
teatar i da se bavimo problemima naše          zivanjem povjerenja dramatičarima iz
svakodnevice. U SARTR-u tradicional-
no gostuju teatri iz regije koji su na neki
način bliski našem profilu, ITD, BITEF,
i mnogi drugi. Postoji neki reciprocitet
saradnje između konkretnih teatarskih
kuća. Kako ta cijela stvar funkcionira na
nekom širem planu, pitanje je kulturne
politike svih zemalja u regiji, a to je već
neka vrsta enigme. Mislim da bi usvaja-
nje neke zajedničke platforme, koju bi

Almir Bašović                                                                             Almir Bašović: “Meni je bilo u
                                                                                          najmanju ruku čudno da jedno
                                                                                          pozorište koje u svom nazivu
                                                                                          ima ‘bosansko’ važan jubilej
                                                                                          obilježava tako što tekst
                                                                                          hrvatskog dramatičara režira
                                                                                          režiser iz Srbije. Hajmo makar
                                                                                          probati zamisliti situaciju
                                                                                          u nekoj od država regije u
                                                                                          kojoj neko povodom jubileja
                                                                                          postavlja bosanski tekst, ili da
                                                                                          tu jubilarnu predstavu režira
                                                                                          bosanski režiser”

                                                                                          STAV 25/1/2018 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82