Page 78 - STAV broj 349

KULTURA

Iz uredničke bilježnice

Ovladavanje strahom preduvjet je za oslobađanje uma

PRECIZNO SECIRANJE NAŠEG

DRUŠTVENOG KONTEKSTA

Piše: Almir ZALIHIĆ Selman Selhanović, Vrijeme odgovornosti, “Planjax”, Tešanj, 2021.

“U vremenu u kome živimo pitanje što ni sunce na nebu nije nestalo kad ga “naučenu bespomoćnost”. On navodi pri-
odgovornosti postaje sve prisutnije kako zakriju oblaci, tako ni moral ne može ne- mjer opita sa žabom koja kad se stavi u
za pojedince ponaosob tako i za društvo u stati. Kriza morala je kad pojedinci tra- vrelu vodu odmah reagira i iskače iz lon-
cijelosti. Ono što se nekada smatralo sa- že opravdanje za svoje nemoralno postu- ca, ali kad se stavi u hladnu vodu koja se
svim normalnim i moralnim izgubilo je na panje, a većina šutljivo promatra ili tek polahko zagrijava, žaba ostaje u njoj i po
svom značaju i primjenjivosti. Vrijednosti licemjerno uzdahne zbog teških vremena cijenu svog života. Da pojedinac izbjegne
poput iskrenosti, poštenja, savjesti, obraza i traži priliku da se i sama okoristi krizom ovakvu situaciju u svakodnevici, prepo-
ili ponosa poštivale su se i uvažavale. Me- morala. Tako se gubi glavni motiv ljudskog ručeno je da se okrene sebi i vlastitim
đutim, danas slijedimo neka druga pravila nastojanja – smisleni moralni cilj. vrijednostima. U tom smislu Selhanović
koja iziskuju prilagodbu novom obrascu Selhanović u esejima Nepravda i nejed- preporučuje hadis koji kazuje: “Ko vidi
života”, kaže Selman Selhanović u pred- nakost, Nezadovoljstvo – poticaj ili prepreka neko zlo, neka ga ukloni rukom, a ako
govoru knjige eseja Vrijeme odgovornosti. napretku?, (O)Vladanje straha, Pasivizam ne može, onda govorom, a ako ne može,
Koja su pravila dominantna u “novom kao poželjna društvena norma ukazuje na onda neka to prezre srcem, a to je najbo-
obrascu života”? Poslušnost, lični interes, jednu od najprisutnijih boljki našeg druš- lju vid imana.” (Muslim 2621).
šovinizam, nacionalizam, strah, nemoral, tva – društveni pasivizam koji proizvodi Egzistencijalni strah proizvodi krize.
mržnja, sebičnost, vjerska netolerantnost, Kriza nije – nemati. Kriza je odustati od
društveni pasivizam, beznadnost, lice- želje da se pokuša naći i imati. Kriza je
mjerje intelektualaca – i još puno sličnog prestati željeti jer prevladava mišljenje
zaključuje Selmanović precizno secirajući da se želje ne mogu ostvariti. Selhanović
naš društveni kontekst, te uzroke iz proš- smatra da je ovladavanje strahom pre-
losti i današnjice koji proizvode tako ane- duvjet oslobađanja uma i emocija, te ve-
mičnu krvnu sliku našeg javnog života. liki potencijal “koji se može upotrijebiti
Riječ moral pripada redu najčešće ko- na radnom mjestu, ali i svugdje gdje se
rištenih riječi. Nema čovjeka na planeti ostvaruju nove inicijative i perspektive”.
koji ne izgovori ovu riječ, ili bar pomisli Mnogi teoretičari književnosti sma-
na nju više puta u toku dana. To je samo traju da je “od svih literarnih oblika upra-
još jedan od dokaza o univerzalnosti ljud- vo esej najzagonetniji i najneuhvatljivi-
skog bića, pri čemu moral predstavlja jedan ji” (Ivan Foht) i da ga je kao žanr veoma
od temelja i izvora te univerzalnosti. Ovu teško definirati, njegova forma ipak po-
riječ koriste svi, kako oni kojima moral drazumijeva autorovu slobodu u izno-
predstavlja način života, tako i oni koji šenju brojnih problema. Pored toga što
prema svojim postupcima i odnosu pre- je esejistički diskurs “jedan od teorijski
ma drugim ljudima ne zaslužuju da ovu
riječ, koja predstavlja esenciju ljudskog
individualnog i društvenog života, ikada Selman Selhanović rođen je 5. septembra 1957. godine u Titogradu (Podgorica). Pro-
izgovore. Međutim, upravo se na primjeru hodao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao komparativnu književnost i filozo-
morala, na njegovoj pojavnoj ravni, uoča- fiju na Filozofskom fakultetu. Na Fakultetu političkih nauka magistrirao je 2011. godine,
va Selhanović, javlja jedna izuzetno važna a doktorirao 2014. Više od 30 godina bavi se književnom kritikom i novinarstvom. Bio je
moralna činjenica – moral nije samo riječ, još od osnivanja jedan od prvih urednika Nezavisne televizije “Hayat”, potom je bio prvi
već najobjektivniji i najupečatljiviji, sva- glavni i odgovorni urednik “Bošnjačkog avaza”, koji je prerastao u “Dnevni avaz”, te prvi
kodnevni vid suočavanja s nama samima, glavni i odgovorni urednik lista “BH-journalist”, lista Saveza novinara BiH. Bio je i zamje-
onakvim kakvi sami jesmo. nik glavnog i odgovornog urednika lista “Behar”, stalni suradnik listova “Bošnjak”, “Novi
Kriza morala nije kad mali broj poje- horizonti”, “Kevser”, “Amanet” i drugih. Od 1994. godine je član redakcije “Preporoda”
dinaca postupa kriminalno i krši zakone (islamskih informativnih novina). Tekstove je objavljivao i u mnogim drugim listovima i ča-
nego kad pošteni ljudi nezadovoljni sta- sopisima u BiH. Objavio je tri knjige pod nazivom “Bošnjački odgovori”, koje sadrže raz-
njem počinju prihvatati nemoralno po- govore s istaknutim kulturnim i javnim ličnostima iz Bosne i Hercegovine, te četvrtu knji-
našanje kao normalno te postaju zapravo gu iz tog ciklusa pod naslovom “Bošnjakinje govore”. Iz štampe je 2012. godine izašla
pritajeni sudionici. Opravdanje za taj stav knjiga “Savremeni mediji i djeca: u jednoroditeljskim porodicama”.
obično je tvrdnja da je moral nestao. Kao

78 12/11/2021 STAV