Page 64 - STAV broj 274

DRUŠTVO

Identičan slučaj je i sa ZZ “Alija Alija-
gić” u naselju Vrsta, koja je konstituirana
rješenjem Okružnog privrednog suda Banja
Luka, a do tada je bila u sastavu RO Pri-
marna poljoprivredna proizvodnja “Bihać”.
Rješenjem Kantonalnog suda u Bihaću iz
1999. godine upisano je usaglašavanje ZZ
“Alija Alijagić” u skladu sa Zakonom o za-
drugama i upisano 11 osnivača s pojedi-
načnim ulozima od po 200 KM.
Članom 43. Zakona o poljoprivred-
nom zemljištu propisano je da, ako kori-
snik ne koristi poljoprivredno zemljište
u vlasništvu države duže od jedne godine
ili ne osigura korištenje istog u skladu s
članom 40. istog Zakona, a kojim je pro-
pisano da je korisnik poljoprivrednog ze-
mljišta u vlasništvu države dužan sklopiti
ugovor o zakupu ili koncesiji, kantonalno
ministarstvo će po službenoj dužnosti ili
na zahtjev korisnika zemljišta donijeti
rješenje o oduzimanju tog zemljišta radi
davanja na korištenje drugim fizičkim i nije bilo niti moglo biti uključeno u druš-
pravnim licima. tveni kapital kada je preduzeće privatizi-
“Po bh. zakonodavstvu, vlasništvo nad rano, što je potvrdio i Ustavni sud BiH.
nepokretnostima postoji samo ako je uknji-
ženo u zemljišnu knjigu, ali je problem DRŽAVA KAO VLASNIK NEMA KORISTI
što je po nekim procjenama samo oko 30 U odgovoru Federalnog ministarstva
posto nepokretnosti u Bosni i Hercegovi- poljoprivrede Gradskoj upravi od 16. fe-
ni uknjiženo u zemljišne knjige, te se ovo bruara 2012. godine navodi se da ugovori
pitanje rješava uglavnom kroz parnični na koje se poziva Ministarstvo poljopri-
i upravni postupak. Pravilo je da mora vrede nisu pravno valjani, protuzakoniti
postojati uknjiženo pravo vlasništva nad su i oborivi, a, po mnogima, apsolutno
nepokretnostima da bi se moglo prodati. ništavni jer nije postojao pravni temelj za
Postoji zloupotreba prava od strane stečaj- zaključenje ovih ugovora niti su sklopljeni
nog suca da proda imovinu stečajnog duž- između zakupodavca i zakonodavca. Mi-
nika kao da je njegovo vlasništvo i pravo nistarstvo je upozorilo i da ugovori nisu
treće strane da putem prigovora na takvu ovjereni, a morali su biti, ugovorači ras-
odluku suda, kao da je kupac takve imo- polažu imovinom koja nije njihova, nije
vine savjestan kupac, a spor je uvijek oko postojao javni natječaj, nije upoznat javni zemljištu. Kada je u pitanju poljoprivred-
kupoprodajne cijene, a ne oko prava suca pravobranitelj o njima, što je bila zakon- no zemljište koje koriste zemljoradničke
da odobri takvu prodaju. Zakon govori o ska obaveza jer on štiti državni interes, i zadruge, već dugi niz godina vodi se pole-
nepokretnostima, a ne o poljoprivrednom konačno – država kao vlasnik nema nika- mika oko primjene člana 94. Općeg zakona
zemljištu, a isto je pod posebnom skrbi dr- kvog uvida kako se zemljištem u njezinom o zadrugama, koji se u praksi primjenju-
žave kao prirodno bogatstvo, neobnovljivo vlasništvu gospodari i ne ubire novac od je kako kome odgovara, a ovaj član glasi:
prirodno bogatstvo i opće dobro. Iz ovih zakupa zemljišta kao vlasnik. ‘Imovina zadruge koju zadrugari trenutno
kvalifikacija poljoprivrednog zemljišta već Iz Gradske uprave Bihaća ističu da su koriste donošenjem ovog zakona postaje
se vidi da se ne može prodati i otuđivati problemi vezani za državno poljoprivred- imovinom zadruge.’ Grad Bihać je 8. fe-
jer se država kao vlasnik zemljišta razvla- no zemljište, način njegovog korištenja, bruara 2016. godine putem Saveza općina
šćuje i gubi. Ne mogu se preko zemljišta utvrđivanje vlasništva / posjednika pri- i gradova Federacije BiH podnio inicija-
rješavati neki socijalni i politički proble- sutni dugi niz godina, ali da do danas ni- tivu za pokretanje procedura za izmjene
mi”, navodi se u obrazloženju Federalnog šta konkretno nije urađeno na njihovom i dopune Općeg zakona o zadrugama, a
ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede rješavanju. isto je uradila i Općina Tešanj i još neke
i šumarstva upućenom Gradskoj upravi, “Održano je više sastanaka na svim općine u FBiH”, kažu u Gradskoj upravi.
koje je potpisao Pejo Janjić 2012. godine. nivoima vlasti, a zadnji sastanak održan Ključno je pitanje zašto Ministarstvo
Također se kaže da pravo raspolaganja je u prostorijama Vlade Unsko-sanskog poljoprivrede Kantona godinama uspora-
bivših društveno-pravnih osoba (kombina- kantona, gdje su bili prisutni kantonalni va cijeli proces vraćanja poljoprivrednog
ta, zadruga i sl.) nije bilo njihovo subjek- i gradski prvobranioci, na kojem su do- zemljišta Gradskoj upravi Bihaća. Jasno
tivno pravo na stvarima u društvenom vla- neseni zaključci od 8. maja 2015. godine, je da je riječ o dugogodišnjoj sprezi po-
sništvu već samo instrument za stavljanje a jedan od tih zaključaka jeste da lokalna litike i lokalnih tajkuna koji su nakon
u promet stvari u društvenom vlasništvu, samouprava putem Vijeća pokrene inici- rata javno dobro u vlasništvu naroda i
a novonastala društva stvorena privatiza- jativu prema resornom ministarstvu da države vještom igrom sa zakonima koje
cijom pravni su slijednici nekadašnjeg po- se izuzme zemljište društveno-pravnim i su (zlo)upotrijebili pribavili sebi mate-
duzeća po pitanju objekata i opreme, ali ne pravnim licima koji nisu postupili u skladu rijalnu korist tako da su državno dobro
i poljoprivrednog zemljišta, jer zemljište s članom 46. Zakona o poljoprivrednom stavili u službu ličnog interesa. n

64 4/6/2020 STAV