Page 66 - STAV broj 274
P. 66

DRUŠTVO



          Muhidin Džanko, redovni profesor na Odsjeku književnosti

          naroda BiH Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
          NEDOSTAJE NAM






          ŠKOLA MIŠLJENJA





          O KNJIŽEVNOSTI






                                            “Mnogi ljudi se bave bošnjačkom književnošću, samo je pitanje

                                            koliko je to bavljenje sustavno, koliko je zasnovano na nekim
                                            ozbiljnim projektima. Za mene je to suština. A i to je važno da imamo
         Razgovarao: Edib KADIĆ             samostalan predmet koji će se zvati Bošnjačka književnost, a neka
                       edib@stav.ba
                                            se nalazi i u okviru drugih predmeta. Suština je da mi dobijemo
         Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ
                                            projekte i proučavanje ovih književnosti, a da kruna ovog proučavanja
                                            bude, ponavljam, povijest bošnjačke i bosanskohercegovačke
                                            književnosti. A mi nemamo nijednu ni drugu”

                   uhidin Džanko rodio se u Foči   o knjigama Obzori bošnjačke književno-  je napisao Nikola Škrba, a komponirao
                   1963. godine. Kao dijete do-  sti i Bosanskohercegovački književni obzori   je Ismet Alajbegović Šerbo. Time knji-
                   lazi u Sarajevo, na Vratnik,   prof. dr. Enesa Durakovića. Za magazin   ga ima jedan simbolički naziv. Vratnik
         Mgdje završava osnovnu školu.      Stav Džanko govori o svojim knjigama,   je grad koji više ne postoji. On je izgubio
          U Sarajevu završava i Prvu gimnaziju, a   statusu bošnjačke književnosti na matič-  one karakteristike koje je imao do tride-
          potom i Filozofski fakultet 1987. godine.   nom Odsjeku, online nastavi u doba ko-  setih godina dvadesetog stoljeća, kada je
          Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u   rone, značaju historijskih romana, kao i   Vratnikom tekao jedan rukavac Mošća-
          Zagrebu 1996. godine na temu katoličkih   o brojnim drugim temama.   nice. Također, gornji dio Vratnika, onaj
          putopisa iz Bosne i Hercegovine, a dokto-                            ispod Višegradske kapije, koji se zove Ca-
          rirao 1998. godine na Filozofskom fakulte-  STAV: Prošle ste godine objavili knjigu   rina, dio je Sarajeva koji nije uspio osvo-
          tu u Sarajevu na temu iz oblasti bošnjačke   Sarajevo bez Vratnika – šta je?. Otkud   jiti i popaliti čak ni Eugen Savojski, te je
          dječije književnosti. Na Filozofski fakul-  ideja za ovakvu temu?    upravo tu bio autentično sačuvan prostor
          tet u Sarajevu 1997. godine dolazi kao viši   DŽANKO: Moja porodica doselila je na   s drvenim kućama, kućama od šepera,
          asistent. Među brojnim radovima, teksto-  Vratnik početkom šezdesetih godina dva-  pokrivenim šindrom itd., s mnoštvom
          vima i djelima koje je napisao ili priredio   desetog stoljeća. Moj otac kupio je tada   starih kuća, avlija, sokaka. To je bio ze-
          jesu i knjige Safvet-beg Bašagić-Redžepašić,   kuću na Vratniku i cijelo moje djetinjstvo   leni, vrtni grad. Nažalost, s vremenom je
          (Mirza Safvet: vitez pera i mejdana: intelek-  i mladost vezani su za ovaj dio Sarajeva.   sve to devastirano, ljudi su se doseljavali
          tualna povijest i ideologijska upotreba djela,   Početkom osamdesetih, još u gimnazij-  i odseljavali, a taj dio Vratnika polahko
          Sarajevo bez Vratnika – šta je? i Historijski   skim danima, a zahvaljujući arhitekti   je gubio svoj dotadašnji identitet. Hamid
          romani Halida Kadrića (izbor književnokri-  Mufidu Garibiji, došao sam do knjige   Dizdar napisao je 1939. godine u jednom
          tičkih tekstova). Trenutno priprema knjigu   Seida Traljića Sarajevski grad Vratnik iz   svom tekstu u beogradskoj Politici da je to
          pod nazivom Bespuća i raskršća bosnistike,   1937. godine i otad sam, na neki način,   možda, poslije Dubrovnika, mjesto koje
          koja će vjerovatno izaći do kraja godi-  počeo skupljati građu o povijesti Vratni-  najviše privlači turiste u bivšoj Jugosla-
          ne. Knjiga će, između ostalog, obrađiva-  ka. Nakon toga, prikupljao sam i historij-  viji. To je bilo zaista lijepo mjesto, na uvi-
          ti historiju Odsjeka književnosti naroda   sku građu, fotografije, kazivanja ljudi, a   jek osunčanoj strani – to je taj mahalski
          BiH Filozofskog fakulteta Univerziteta u   onda sam pomalo i pisao tu knjigu koja   i padinski dio – ali se sve s vremenom
          Sarajevu, analizu edicije Prilozi Instituta   je prošle godine konačno i objavljena pod   izgubilo. Pokušavam skupljanjem građe
          za književnost, objavljenu prije Agresi-  nazivom Sarajevo bez Vratnika – šta je?. To   ipak očuvati uspomenu na te stare kuće
          je na Bosnu i Hercegovinu, kao i studiju   je jedan stih pjesme Vratnik pjeva, koju   i mahale. Ponešto od toga još postoji u



         66  4/6/2020 STAV
   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71