Page 68 - STAV broj 274

DRUŠTVO

nekim rudimentarnim oblicima, ali se historije Sarajeva, imao je svoju ogro-
ona glavnina izgubila. mnu biblioteku, ne znam šta je s njom
na kraju bilo. Bio je jedno vrijeme čak i
STAV: Pripremate i novu knjigu o Vratni- profesor na Filozofskom fakultetu u Sa-
ku. O čemu je riječ? rajevu. Znao je starorimski i starogrčki
DŽANKO: Pošto će 2028. godine biti 500 jezik. Ni danas Bošnjaci nemaju takvog
godina od prvog dokumentiranog spomi- čovjeka, klasičnog filologa, a vrlo malo
njanja imena Vratnik, volio bih kada bih ljudi zna ko je bio Ahmed Tuzlić. Tu je
u narednom periodu mogao završiti knji- i doktor poljoprivrednih nauka Dževad
gu koja bi se zvala 500 godina Vratnika, a Jarebica. On nije rođen na Vratniku, ali
koja bi bila sačinjena najviše od ilustra- je od ranog djetinjstva živio na Vratniku
cija, fotografija, slika, isječaka iz novina. i bio je profesor na Poljoprivrednom fa-
U privatnoj biblioteci imam više od 1.000 kultetu. On je, naprimjer, spasio auten-
fotografija starog Vratnika, neke su u ko- tičnu sortu bosanske višnje. Na Vratni-
loru, neke crno-bijele, dosta je tu materi- ku je prije narod u svojim avlijama sadio
jala. Ako budem živ i zdrav, ako doživim višnje, baš te autentične bosanske višnje
penziju, svakako ću gledati da to objavim. koje su bile skoro izumrle. Zatim Seid
Traljić, koji je također jedno veliko ime
STAV: Šta je Sarajevo Vratniku, a šta je naše kulture. Žao mi je što na Vratniku
Vratnik Sarajevu? nema ulica koja bi se zvala Braće Tralji-
DŽANKO: Teško je to danas reći. Vratnik ća. S Vratnika je i slikar Ibrahim Ljubo-
je nekad bio grad u gradu, bio je okru- vić. Njegov otac Atif Ljubović napisao je
žen bedemima. Međutim, danas je on tek 1926. godine zbirku ekspresionističkih
jedna mjesna zajednica, jedno naselje, i pjesama. Danas to na Vratniku niko ne
mnogi njegovi današnji stanovnici, po zna i to su već izumrle porodice. Eto, to
mom mišljenju, nemaju svijest o histo- pokušavam otrgnuti od zaborava i spasiti
rijskoj dimenziji Vratnika. Ono što se koliko je moguće.
malo zna jeste to da je Vratnik dao velike
ljude u nauci, kulturi, umjetnosti. Ovdje STAV: Hoće li knjiga biti čisto naučnog
ću spomenuti samo neke. Svi znamo za karaktera?
Hamdiju Kreševljakovića, koji je bio prvi DŽANKO: Htio sam da naslov ne bude
Bošnjak akademik 1939. godine. Akade- stereotipan, a i da ukažem na to da knjiga
mik Seid Huković također je Vratničanin. nije čisto naučnog karaktera. U uvodu sam
Još jedna izuzetna ličnost koja je živjela rekao da sam se potrudio da sve podatke
na Vratniku i čija je kuća još dosta oču- zasnivam na literaturi i na fusnotama, ali krugovima, halkama, ljudi koji mnogo
vana u Ulici Širokac jeste Ahmed Tuzlić. sam samim naslovom htio pokazati da je znaju o povijesti Sarajeva i sarajevskih
Bio je prvi klasični filolog kod Bošnjaka. ta knjiga na neki način i kazivanje. Slušao kvartova, pa i Vratnika, ali nisam se kre-
Doktorirao je na versifikaciji Vergilijeve sam od mnogih ljudi ova kazivanja. Na- tao u tim krugovima. S obzirom na ono
Eneide, prevodio je memoare Gaja Julija žalost, bio sam tada previše mlad da bih što sam mogao čuti, otprilike sam shvatio
Cezara, pripadao je toj čuvenoj porodici sve to zapisao. A bilo je tih starih ljudi, da u tekijama postoje ljudi koji znaju do-
Tuzlića. Postoji predaja da je njegov djed “pametara”, koji su mnogo znali o Vrat- sta starih priča, predaja, mitova i legendi.
Šakir-efendija Tuzlić znao dan kada će niku i njegovoj historiji, ali nisam imao Nešto od toga sam i zabilježio.
umrijeti. To je gotovo mitološka priča, priliku s njima razgovarati, i to je zauvi-
ali tako je u narodu pričano. Nekoliko jek nestalo i iščezlo, nikad više to znanje STAV: U posljednje vrijeme ponovo je na
generacija Tuzlića bili su hafizi, bio je i neće biti obnovljeno. Nije to vezano samo društvenim mrežama aktuelan Vaš tekst
Ahmed. Nije bio zvanični hafiz, ali se sa za Vratnik već i za mnoga druga mjesta, iz 1993. godine pod nazivom Sarajevski
sigurnošću znalo da zna cijeli Kur’an na- pa i za cijelo Sarajevo. Mada, koliko mi novi primitivizam – Pokret za destrukciju
pamet. Bio je poliglota i veliki poznavalac je poznato, postoje, pogotovo u derviškim muslimanskog nacionalnog bića. Kako
danas gledate na ovaj tekst?
DŽANKO: Taj je tekst davno napisan i
sada, prisjećajući ga se, mogu kazati da je
Uvijek će biti ljudi koji će voljeti i studirati književnost, riječ o nedorečenom i nevještom tekstu.
ali će ih s vremenom biti sve manje. Mislim da će biti Ali intencija tog teksta živa je i danas, a
to je da nama nedostaje jedna ozbiljna i
sve manja zainteresiranost za čitanje književnosti. Već sustavna analiza “sarajevskog novog pri-
je odavno došlo vrijeme kompjutera, interneta, ko će mitivizma” kao sociokulturalnog feno-
mena. Nisam to u tom tekstu uspio dati,
sjesti i ostaviti sate i dane čitajući “Rat i mir”, treba biti ali sigurno bi se mogla napraviti i dok-
torska disertacija o “sarajevskom novom
realan. Ili, ko će čitati “Eneidu”, “Ilijadu” i “Odiseju”, a to primitivizmu” i o mnogim njegovim as-
su temelji književne naobrazbe. Danas to studenti traže pektima, umjetničkom, političkom, soci-
ološkom. Izvan svake sumnje je da je to
uglavnom preko vodiča za čitanje lektira, ondje imaju bio jako značajan, supkulturalan pokret,
ali, koliko je meni poznato, mi nemamo
gotove studije, prepričana djela relevantnu sociokulturološku analizu i

68 4/6/2020 STAV