Page 71 - STAV broj 274

STAV: Gdje vidite studij književnosti za savremenije, postmodernističke postupke koji piše o mahali i njenom mentalitetu?!
nekoliko decenija? u literaturi. Pitanje je koliko je to Halid Moram spomenuti i Legendu o Ali-paši,
DŽANKO: Uvijek će biti ljudi koji će Kadrić mogao pratiti i koliko je uopće že- koji mnogi smatraju nekim trivijalnim
voljeti i studirati književnost, ali će ih s lio da piše u tom krugu. On je pisao jednu romanom, a to je veliki roman naše knji-
vremenom biti sve manje. Mislim da će vrstu tradicionalističkog historijskog ro- ževnosti. Ovakav odnos prema historij-
biti sve manja zainteresiranost za čitanje mana i mislim da je to sasvim legitimno. skim romanima ne govori uopće o vrijed-
književnosti. Već je odavno došlo vrije- nosti tih romana, već o našoj književnoj
me kompjutera, interneta, ko će sjesti i STAV: Jesu li historijski romani u boš- historiografiji i našoj književnokritičkoj
ostaviti sate i dane čitajući Rat i mir, tre- njačkoj književnosti dovoljno cijenjeni? praksi. Mi nemamo školu književnokri-
ba biti realan. Ili, ko će čitati Eneidu, Ili- Zauzimaju li mjesto koje zaslužuju i za- tičkog mišljenja, nemamo sistematizirano
jadu i Odiseju, a to su temelji književne što nikad nisu kanonizirani? književnokritičko mišljenje da možemo
naobrazbe. Danas to studenti traže uglav- DŽANKO: Mi do danas ne cijenimo smjestiti određena djela u povijesni knji-
nom preko vodiča za čitanje lektira, on- historijske romane Rešada Kadića, koji ževnoestetski kontekst. Dok ne steknemo
dje imaju gotove studije, prepričana djela. je sasvim marginaliziran. Rešad Kadić tu školu književnokritičkog i književno-
Ne bih volio ispasti previše pesimističan, zanimljiva je ličnost naše kulture i naše povijesnog mišljenja, mislim da do tada
ali nešto će se morati mijenjati u ovom književnosti, ali nigdje ga nema u nekom nećemo ni dobiti žanr povijesti književ-
pitanju. Možda će ova mlađa generacija kanonu naše prozne književnosti. Njego- nosti. Možemo nešto nazvati da je to po-
uspjeti povratiti interes za književnost va djela smatraju se gotovo nekom vrstom vijest književnosti, ali je veliko pitanje,
kod mladih ljudi. U moje vrijeme upisi- književnog diletantizma, trivijalne litera- ako neko to bude pokušao, hoće li to zaista
valo se godišnje između 80 i 100 studena- ture. Ja ipak mislim da su to dobri i vri- biti povijest npr. bošnjačke književnosti.
ta na Odsjek književnosti u Sarajevu. Tu jedni historijski romani, zajedno s onima Možda će to samo biti naslovljeno tako,
je bilo studenata iz Dubrovnika, Čačka, koji također nikad nisu pročitani. Pošto se a zapravo će se naslanjati na povijesti hr-
Nikšića, iz Bihaća, Mostara, Tuzle, Trav- bavim fenomenom mahale, imate Mesuda vatske, odnosno srpske književnosti. Da
nika, Sjenice. S vremenom je, otvaranjem Islamovića iz Banje Luke, koji ima roman bi neko napisao povijest bošnjačke knji-
novih odsjeka za izučavanje književnosti, Mahala, objavljen sedamdesetih godina ževnosti, on mora poznavati orijentalne
ovaj broj drastično opao. Ko će sada doći prošlog stoljeća. Ko uopće spominje taj jezike. Da li mi danas imamo čovjeka koji
iz Zenice u Sarajevo, da ovdje plaća stan, roman, a to je jedan od rijetkih romana poznaje sva tri orijentalna jezika na kojima
kada može studij književnosti završiti i su Bošnjaci pisali da bi mogao obraditi ci-
u Zenici, a diploma ima istu validnost?! jelu jednu književnost koja je trajala više
Ali, ipak mislim da je Univerzitet u Sa- od 400 godina? Da vi suštinski čitate tu
rajevu najprestižniji i najbolji, bez obzira Da bi neko napisao književnost, morali biste znati ove jezike.
na to što je i on u nekoj vrsti krize. Fi- Zato se mora zajednički, institucionalno
lozofski fakultet u Sarajevu nekad je bio povijest bošnjačke djelovati u ovom pitanju, u saradnji i s
hram nauke i kulture. Volio bih da on kao književnosti, on mora drugim institutima. Mislim da još zadu-
takav i ostane. Kada samo vidimo ko je go nećemo dobiti pojedinca koji će moći
studirao i završio ovaj fakultet, to su ve- poznavati orijentalne napisati cjelovitu povijest bošnjačke i bo-
lika svjetska imena. sanskohercegovačke književnosti. Iskreno
jezike. Da li mi danas se nadam da će se nekad neko odvažiti da
STAV: Prije takorekuć nekoliko dana obja- imamo čovjeka koji krene u ovakve poduhvate, jer odnekud
vili ste knjigu Historijski romani Halida se mora početi. Samo se bojim da dosta
Kadrića (izbor književnokritičkih tek- poznaje sva tri orijentalna zaostajemo jer je u samo posljednjih dva-
stova). Koji je značaj povijesnih romana jezika na kojima su deset godina toliko knjiga objavljeno. Ko
Halida Kadrića? će to sada sve sistematizirati, valorizira-
DŽANKO: Žanr historijskog romana Bošnjaci pisali da bi ti, čitati? Ako uzmemo samo bošnjačku
u bošnjačkoj književnosti nije dovoljno književnost u posljednjih dvadeset godi-
razvijen. Samim tim, pojava tako obimnih mogao obraditi cijelu na, to su stotine djela, neka jako vrijedna
historijskih romana itekako je značajna. jednu književnost koja je i kvalitetna.
Dobro se sjećam razgovora s rahmetli
Nedžadom Ibrišimovićem, kada je on trajala više od 400 godina? STAV: Šta je potrebno da se to uradi i da
bio oduševljen idejom da se pišu roma- Zato se mora zajednički, se sve to stigne?
ni godinu po godinu, cijelo stoljeće, da DŽANKO: Ono što nam najviše nedosta-
se krene od prve godine, hronološki, i da institucionalno djelovati u je jesu istraživanje građe i terenski rad.
se tako zahvati ogromna historijska, do- Vrlo malo istražujemo, pišu se kabinet-
kumentarna građa. To zaslužuje respekt. ovom pitanju, u saradnji i s ske knjige, uzimaju se književne teorije
Vraćamo se na ono što smo maločas go- drugim institutima. Mislim iz druge ili treće ruke, a nema terenskog
vorili. Koga vi možete natjerati da pročita istraživačkog rada. Uzmimo samo boš-
dvije hiljade stranica? Ali, ipak, dobro je da još zadugo nećemo njačku književnost u NDH. To je ogro-
što smo dobili ovaj serijal historijskih ro- dobiti pojedinca koji će mna građa koju bi mogao raditi cijeli je-
mana Halida Kadrića, jer svaka nacional- dan institut, deset ljudi da radi na tom
na literatura ima takva djela. Vidjet ćemo moći napisati cjelovitu projektu i opet je pitanje koliko bi stigli
koliko će ona biti čitana i kritički valo- za čitavog svog života uraditi. Bez istra-
rizirana. Zaista je pohvalan taj ogroman povijest bošnjačke i živačko-terenskog rada nema napretka u
napor da se zaroni u povijest, u tu doku- bosanskohercegovačke nauci o književnosti. Eto, to smo izgubi-
mentarističku građu. Živimo u vremenu li. Rad u arhivima, muzejima, na terenu,
kada obrazovanija čitateljska publika traži književnosti toga skoro više i nema. n

STAV 4/6/2020 71