Page 56 - STAV broj 390

DRUŠTVO

Šetnja sokacima Kruščice

Studenčica, u familiji Mezit. Ovdje se brusnice. Može to biti dobar izvor pri- staza i planskom izgradnjom objekata za
ugodno osjećam. Suprug Meho i ja ste- hoda. Na selu se može lijepo živjeti samo planinski smještaj i područje Neretvice
kli smo četvero djece. Oni su sad odra- treba zasukati rukave i raditi.” činit će istinsku oazu mira i mjesto opu-
sli. Neki još studiraju, a jedna se kćerka Na kraju se uključuje i Samir Čolak, štanja i odmora.”
udala i trenutno živi u Turskoj. Djeca su, pravnik koji stanuje u Konjicu, radi u
eto, u svijetu nauke, a mi smo tu. Ovdje Sarajevu, a vikendom skokne do rodne U IBRINOM VOĆNJAKU
nam je lijepo.” Kruščice. On kaže: “Danas je Neretvica Budući da je lijep dan, iz Mehine avli-
prazna, napuštena, bez planskog i stra- je odlazimo do mahale Here, gdje u ba-
LJEKOVITO BILJE KAO IZVOR PRIHODA teškog razvoja koji trebaju da osiguraju šči s više od 150 voćki zatičemo vlasnika
Kahvi u Mehinoj avliji pridružuje se jedinice lokalne vlasti i drugi nivoi vlasti Ibru Heru i njegovu suprugu Senadu, koji
i njegov komšija i prijatelj Adem Musta- i subjekti. S obzirom na stanje u kojem vikendom dolaze na ovo imanje. Ibro je
fić. I on se uključuje u razgovor. Amra ga se nalazi područje Neretvica, a imajući u gradski vijećnik i autor nekoliko knjiga,
kritikuje što nije došla i njegova supruga vidu da je u blizini dva velika grada (Mo- među kojima je i ona Tragom zaboravlje-
Ćimka, a on se pravda da je ostala spre- star i Sarajevo), Neretvica ima perspektivu ne zemlje, u kojoj govori o Neretvici kroz
mati pitu od varenih krompira za goste. u razvoju planinskog i ruralnog turizma. vrijeme. Nakon što nam je pokazao koje
“Nažalost, nema naroda ni na Kruščici, Veliki broj sela koja se nalaze na područ- sve sorte voća uzgaja, Ibro nas upoznaje
ni u komšijskim Barama i Jaseniku, kao ju Neretvice imaju dobru perspektivu za i s lokalitetom gdje se trenutno nalazi-
ni u mnogim drugim mjestima Neretvi- razvoj seoskog turizma s gastronomskom mo: “Džamija u Habibijama, kao centar
ce. I ja sam, kao i moje komšije i prijatelji ponudom koja obuhvata ekoproizvode i Kruščice, nalazi se na nadmorskoj visini
Meho, Ibro, Samko, iskoristio mogućnosti domaću hranu. Lijepi pejzaži Zec-planine, od 1.140 metara, a moja mahala Here je
koje nam je ovdje dragi Bog dao i bavim Bitovnje, Bokševice, Čelinske i Student- na 1.170 metara, dakle, mi smo 30 meta-
se uzgojem voća i povrća. Sa suprugom ske planine daju osnovu za razvoj plani- ra visočiji. Na ovolikoj nadmorskoj visi-
Ćimkom berem i ljekovito bilje. Nije mi narskog turizma. Također, rijeka Nere- ni danas uspijeva sve. Klimatski je ovo
daleko otići na Blazine, Zec-planinu i tvica sa svojim potocima ima autohtonu podneblje veoma ugodno. Ovdje je do-
drugdje da naberem svježih borovnica, potočnu pastrmku. Uređenjem ribarskih dir mediteranske i kontinentalne klime.
Ovo je jedna klimatska oaza u kojoj us-
pijeva gotovo sve. Ovo se ne odnosi samo
na Kruščicu nego i na cijelu Neretvicu,
koja je specifikum ne samo naše zemlje
nego i šire.”
Potom se Ibro osvrnuo i na neke histo-
rijske detalje Kruščice. “Historija Kruščice
uglavnom se naslanja na neka predanja.
Mogu biti i tačna, a i netačna. Kad to sve
sumiramo, dobijemo količnik koji kaže
da Kruščica ima svoje historijsko posto-
janje od antičkog vremena. Ono što ima-
mo dokumentovano bazira se na popisu
Kliškog sandžaka iz 1532. Prema pisa-
nim tragovima, 1534. na Kruščici je živio
Jusuf, sin Marka. Jedno vrijeme Kruščica
se nije spominjala kao selo nego kao ad-
ministrativna jedinica koja je u tom pe-
riodu imala svoju teritorijalnu zastuplje-
nost od Zec-planine i Požetve do Vratne
Sijelo u Ibrinoj avliji Gore. U vrijeme Turske Neretvica je bila

56 26/8/2022 STAV