Page 52 - STAV broj 390
P. 52
DRUŠTVO
Mirisi i zvuci nostalgije
HARISOVI MLINOVI ZA KAHVU,
SJEĆANJE NA VRIJEME KADA
ŽIVOT NIJE BIO “ESPRESO”
Sarajevska porodica Jagnjo na Kovačima već duže od stoljeća drži
radnju u kojoj ručno izrađuje mlinove za kahvu, noževe i makaze.
Piše: Nedim HASIĆ
Stav je posjetio Harisa Jagnju, jedinog majstora u bivšoj Jugoslaviji
koji još uvijek ručno izrađuje i popravlja mlinove za kahvu.
rancuski putopisac A. Poullet prvi
susret s kahvom imao je u Bosni
sredinom 17. stoljeća. Očigledno
Fzbunjen i iznenađen viđenim, za-
pisao je doživljaj ispijanja kahve koji je
ostao sačuvan u njegovoj bilješci iz 1658.
godine, a prevod zapisanog nedavno je
objavio Adnan Muftarević.
Poullet tako piše: “Pošto su svi obredi
svršeni, trpeza dignuta, oni posjedaju da
im se posluži kahva, koja je napravljena od
nekakvih bobica iz Misira (Egipta), pre-
pečenih u furuni, samljevenih i potemu
svarenih u vodi. I najvještijemu čovjeku
bi bilo mučno razabrati čega ima većma
u ovoj kaši, crnine ili gorčine. Umješ-
nost se sastoji u tomu, da ju se uzimlje
u malenom findžanu od porcelana, tako
vrelom, da ju nije moguće držati među
prstima, ali je divota gledati kreveljenje
i savijanje čeljusti kad ju se pije, pošto
nije dobra nego ako peče; pa da se ubla-
ži žarkost, oni ju srču zadržavajući dah i
proizvodeći neko grgutanje!”
Iako nismo prvaci u Evropi po količini
ispijene kahve, stoljećima je ona omilje-
ni napitak u Bosni i Hercegovini. Stoga
nije nikakvo čudo da Sarajevo već 1591.
godine ima “jednu dobro uređenu kahve-
hanu”. Puno prije Pariza, u kojem se prva
otvara 1672. godine, ili Beča, koji svoju
prvu kafanu dobija 1683. godine. Kahva
je bila i ostala izvorno arapska i njezino
pripremanje oduvijek je tamo smatrano
znakom velikodušnosti prema gostima.
Danas je “qahwa” kulturna baština koju
je zaštitio UNESCO. U muslimanskom
svijetu poslužiti visokokvalitetnu kahvu
domaćinska je dužnost. Loša kahva sma-
tra se sramotom.
Sarajevska ulica Kovači možda je i
najljepša ulica glavnog grada Bosne i
52 26/8/2022 STAV