Page 50 - STAV broj 390
P. 50

DRUŠTVO
             DRUŠTVO


         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (II dio)

          ODAVNO JE DOŠLO



          VRIJEME DA SE GOVORNICI



          BOSANSKOG JEZIKA


          OPREDIJELE ZA SVOJ JEZIK




          Dr. sc. Alen Kalajdžija viši je naučni sa-  je učestvovao na 54 domaće i međuna-  od čega je u 14 izdanja bilo od izbora
         radnik Instituta za jezik Univerziteta u   rodne naučne i stručne konferencije,   u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
         Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju   simpozija i okrugla stola, od čega su 25   bio recenzent niza različitih naučnih i
         direktora u dva mandata. Njegova pod-  učestvovanja od izbora u zvanje višeg   stručnih djela iz oblasti bosnistike. U
         ručja zanimanja jesu lingvistika i histo-  naučnog saradnika. Učestvovao je na   drugom dijelu jezičkih savjeta dr. sc.
         rija jezika. Do sada je ukupno objavio 72   više od 60 stručnih tribina i promocija   Alen Kalajdžija nastavlja osvrt na slo-
         rada, uključujući izvorne naučne članke,   izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik   vo /h/, koje je dalo specifičan pečat bo-
         stručne radove i prikaze, a istovremeno   je više od 20 izdanja Instituta za jezik,   sanskom jeziku.

           NEMA KUĆE U KOJOJ JE NIJE,
           NEMA DANA KADA SE NE PIJE


           Nema kuće u kojoj je nije, nema dana kada se ne pije.
           Nema mjesta u kojoj ne čini dio društvenog rituala
           ispijanja – kahve. Istina, neki piju i kafu, a poneko i
           kavu. Zašto pijemo na tri načina ovaj crni napitak?
           Ova je riječ na Balkan došla posredstvom osman-
           skih Turaka, koji su je preuzeli od Arapa, a ovi opet od
           Etiopljana, starih Abesinaca. U obliku qahweh došla
           je u arapski jezik, a ime je dobila po etiopskoj regiji
           Kaffa. Zašto je u arapski jezik došla u obliku kahva,
           nije mi poznato. Posebno ističem da Petar Skok u
           svom Etimološkom rječniku navodi samo natuknicu
           kahva, dok kafe i kave nema jer su formirani sekun-
           darno. U svakom slučaju, na Balkan je došla u obli-
           ku kahva. Do kraja 19. stoljeća u bosanskim izvorima   NEŠTO JE TRUHLO U ZEMLJI DANSKOJ!
           dominantno se navodi u obliku kahva, a u bošnjačkoj
           epici, konkretno u Hörmannovoj zbirci, samo jedan
           pjevač pjeva kafa, svi ostali imaju kahvu. Nije zabilje-  “Nešto je trulo u zemlji Danskoj”, “Kupio sam auto boje trule
           žen oblik kava. U savremenom jezičkom saobraćanju   višnje”, “Kosti su im istrule” – samo se neke od formulacija, re-
           jako je raširen oblik kafa. Ovaj oblik mogao je doći   čenica koje se mogu čuti i vidjeti. A je li baš tako, da je sve to
           iz dvaju izvora: asimilacijom skupine -hv- u -f- (kao   tako trulo? Bit će da su ukrivu oni koji ne znaju izgovarati i pisati
           hvala u fala) ili je moglo doći iz evropske sredine u   glagol truhnuti ili pridjev truho (truhao). Kako nas obavještavaju
           kojoj se pojavljuje -f-. Vrlo je moguće da su oba pro-  etimološki i komparativni rječnici, korijen ovih riječi glasi truhl s
           cesa potpomagali formiranje oblika kafa. Dakako, taj   tzv. tvrdim poluglasom na kraju riječi. Potvrda su tome i upored-
           oblik forsiran je u jugoslavenskim dobu pa je i danas   nice u nekim slavenskim jezicima (npr. polj. truchlo; slov. truhel;
           vrlo živ, dok se oblik kahva u laičkom poimanju sma-  ukr. protruhnuti; češ. truchliti), a za što su potvrde i u nekada
           tra arhaičnim i ruralnim. Ako neka pojava postane ra-  ranije spominjanim riječima lahak, mehak, liha i sl. Inače je ovo
           širena, ona unutrašnjim jezičkim mehanizmima briše   -h- nastalo od starijega -s- iza u, prema tzv. ruki-pravilu. Dakle,
           moguće ekspresivne i druge konotacije. Sagledaju-  ako vidimo negdje haman gnjilu krušku, treba znati da je ta voćka
           ći etimologiju, tradiciju i rasprostranjenost oblika, u   truhla i da ide ka gnjiljenju kao višem stepenu truhljenja. Zato se
           bosanskom jeziku preporučen je oblik kahva. Nisam   u bosanskim narodnim govorima može čuti: Potruše mi svo (tj.
           siguran treba li u bosanskoj normi kafa, ali je očito da   sve) voće. A gdjegdje se koristi i pojorativni izraz za koga: truhlo.
           kava ne ide u bosanski vokabular. Vrijeme će poka-  Zato je nešto truhlo u zemlji Danskoj. I ako možete imati auto
           zati svoje, a do tada, valja nam je piti, pa kud puklo...  boje truhle višnje, to je mnogo bolje nego da mu je limarija truhla!




         50  26/8/2022 STAV
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55