Page 59 - STAV broj 350

deset godina, po stažu je nadmašio sve Mustafa Rafet Imamović, a nakon njega
svoje prethodnike. Mehmed Šaćir Kurtćehajić. Pisali su još
i Salih Biogradlija, Nurudin Kurtćehajić,
ŠKOLE, ŠTAMPARIJE, NOVINE Yaver Baruh.
Osman-paša nije imao nikakvu posebnu
obuku iz civilne uprave, osim onoga što je MEĐ
naučio u praksi. Uređenje unutarnjeg stanja Poduzimao je brojne mjere za jačanje
u Bosni u skladu s očekivanjima državne ekonomije. Pokušao je pomoći poljopri-
uprave, osiguravanje javnog reda i provo- vrednicima nakon što je zaraza 1862. godine
đenje naredbi iz Istanbula bili su njego- izazvala smrt oko 300.000 životinja. Pažnju
vi prioriteti. Bosanske feudalce je poticao je posvetio gradnji novih, prikladnih javnih
da igraju veću ulogu u civilnoj upravi i da zgrada, a posebno se bavio izgradnjom ulica
uđu u državnu službu. U to je doba utjecaj i puteva, pogotovo onih između bosanskih
begova bio sve slabiji, njihov je ugled bio gradova. To je ostvario prilozima ljudi i do-
uveliko narušen, a moć Osmanske Države brovoljnim radom, bez ikakve finansijske
značajno je opala. ili tehničke pomoći države.
Osman-paša je osigurao učestvovanje Godine 1866. otvorio je prvu bosansku
nemuslimana u državnoj službi, nastojao bolnicu s četrdeset kreveta, koja je primala
je ojačati građanstvo, podupirao je trgovce pacijente svih religija, a 1865. počeo je proces
i male industrijalce, a posebno je podupi- regrutacije. Vjerovatno je to bila najvažnija
rao kazandžije i druge esnaflije. Postigao je ostavština Topal Osman-paše u Bosni i Her-
značajne stvari na polju prosvjete, otvorio cegovini, njegovo ulaganje u medicinu. On
je srednju školu u Sarajevu, pravnu školu je bio osoba koja je na školovanje, na studij
za obuku državnih službenika. Maturanti medicine, slala prve studente koji su se kući
ovih škola, koje su davale dobro obrazovanje, vraćali kao ljekari. Vakufska bolnica, čije je
nastavili su obavljati svoju činovničku duž- otvaranje on inicirao na sarajevskim Kova-
nost i nakon austrijske okupacije. Pomagao čima, radila je do 1. jula 1894. godine, kada
je otvaranje škola za kršćansko stanovniš- je otvorena Zemaljska bolnica u Sarajevu,
tvo i pružao državnu pomoć tim školama, na Koševu, gdje se i danas nalazi Klinički
otvarao je škole za djevojke u kojima su se centar. Bolnica je preseljena s Kovača, a u
školovale i muslimanske djevojke. njenim prostorijama ostala je psihijatrija, a
Vrlo je važna njegova uloga u štampar- onda je i ona preseljena u Zemaljsku bolnicu.
stvu. Osnovao je prvu štampariju gdje su Prve Bošnjake je na studij medicine slao su pravili sijela na koja su pozivali činov-
se štampale knjige i novine na ćirilici, na Topal Osman-paša. U historiji su ostala za- nike. Engleski konzul Holmes uredio je u
bosanskom i turskom jeziku. U Sarajevu bilježena i njihova imena. Bili su to doktori svojoj kući teatar u kojem su se svakih 15
je osnovao i biblioteku turskih, perzijskih Mehmed Šerbić i Zarif Skender, a na studij dana prikazivale komedije. U doba Topal
i arapskih djela. U doba kada je postao na- farmacije poslao je Jakuba Sumbula. Šerbić Osman-paše organizirana je vatrogasna
mjesnik Bosanski vilajet (pokrajina Bosna) je po povratku sa studija otišao u tek otvo- služba, a jedan od većih njegovih projeka-
sastojao se od sedam sandžaka (okruga). renu bolnicu u Tuzli, a Sumbul je otvorio ta bilo je premještanje Gazi Husrev-begove
Bili su to Sarajevski, Banjalučki sandžak, prvu apoteku. biblioteke. Nakon tri stoljeća, na njegovu
Bihaćki, Hercegovački, Travnički, Zvornič- je inicijativu 1863. godine iz medrese pre-
ki i Novopazarski sandžak. Za novoosno- VILAJETSKI USTAV bačena u za nju posebno izgrađene prosto-
vani vilajet pripremljen je ustav i u skladu Vedad Biščević u svojoj knjizi Bosanski rije, uz Begovu džamiju sa zapadne strane.
s članom 9. Ustava donesena je odluka o namjesnici osmanskog doba (1463–1878) do- Vilajetski ustavni zakon još je jedno od
osnivanju štamparije. Kako piše Hamdija nosi brojne detalje iz života i mandata Topal njegovih postignuća. Naime, godine 1865.
Kreševljaković, tada je osnovana Vilajetska Osman-paše. Tako kaže da je u hronikama uređena je uprava u Bosni po takozvanom
tiskara, a prije toga su se knjige štampale ostalo zapisano da je često pravio izlete u ustavnom zakonu. Na čelu vilajeta je bio
u inozemstvu. Prve osmanske štamparije okolinu Sarajeva te poticao ljude da se oku- vali-paša. Vilajet se od ejaleta razlikovao po
nastale su u prvoj polovini 18. stoljeća, a u šaju u gađanju iz puške. Da je bio darežlji- tome da je valija kao pomoćni organ imao
Bosni je nastala sa zakašnjenjem od jednog va, širokogrudna osoba te da je mnogim administrativno vijeće ili odbor. Veliko vi-
i po stoljeća. siromasima svakog mjeseca davao opskrbu. jeće bilo je sastavljeno od predstavnika svih
Osman-paša je pozvao njemačkog tipo- Kada bi valija u šetnji, piše Biščević, konfesija te predstavnika konfesijskih opći-
grafa Ignjata Soprona (1825–1894) u Saraje- idući kroz mahale, vidio negdje na vratima na, a sastajalo se dva puta sedmično.
vo da osnuje štampariju. Sopron je prihva- momka da ašikuje, dobro bi ga zapamtio. Do dolaska Topal Osman-paše u Bosni
tio poziv i otišao u Sarajevo s potrebnim Ako bi ga i drugog petka vidio na istim vra- nije bilo telegrafskih linija. Onda je novopa-
mašinama, raznim slovima i slagačem po tima, pitao je Naku (njegov pratilac Ahmed zarskom džadom do Sarajeva uspostavljena
imenu Ilija Tomić. Štamparija “Sopronova ef. Nafizović) ko su momak i djevojka, zatim telegrafska linija. U sarajevskoj Ajas-paši-
Pečatnja” otvorena je u aprilu 1866. godi- bi njih pitao da li se vole, a ako bi odgovo- noj mahali zakupljena je jedna zgrada Gazi
ne u Sarajevu. Vilajetska uprava kupila je rili potvrdno, odmah bi im davao svoj dar Husrev-begovog vakufa za telegrafhanu i
štampariju Ignjata Soprona za 600 zlatnika da se vjenčaju. Siromašnim mladencima je počeli su stizati telegrafi u junu 1860. go-
u septembru 1866. plaćao troškove ženidbe. dine. Kasnije su produžene linije do Broda,
Novine Bosna bile su službeno prve Već u doba Osman-pašino bilo je u Bo- Hercegovine i Bihaća.
novine bosanske provincije i prve novine sni šest konzulata: austrijski, francuski, Širom Bosne po njegovoj su naredbi otva-
koje su izlazile iz štamparije “Sopron” 1866. ruski, engleski, italijanski i pruski. Strani rane prve svjetovne škole, ruždije. Otvarao
godine. Prvi kolumnista lista Bosna bio je konzuli u Sarajevu su se silno slagali, stalno je mektebe i škole za mušku i žensku djecu

STAV 19/11/2021 59