Page 80 - STAV broj 191
P. 80
KULTURA
Sefardska kultura (3)
SEFARDSKA
KNJIŽEVNOST
ZASLUŽUJE
DETALJNO
PROUČAVANJE
Piše: David KAMHI U Sarajevu su živjele mnoge porodice koje su nosile ista prezimena.
Da bi se mogle razlikovati, cijele porodice ili samo neki članovi
tih porodica nosili su nadimke (lus nombris di muad ili apodis),
kako su ih zvali Sefardi. Nadimak se dobivao prema nekim
karakterističnim osobinama u tjelesnom, mentalnom ili nekom
drugom odlikom ili lica ili cijele porodice. Ti nadimci bili su u
svakom pogledu jako interesantni i živopisni
IZREKE SARAJEVSKI ŽARGON parti kavesa, meti mijoju – razbij glavu,
ubaci mozak (glupak), patas inceskas –
U sarajevskom džiđou postoje izre- Pored kolokvijalnog idioma (sara- Potemkinova sela, patlijadu ti veja – da-
ke i prigodne riječi koje su se upotre- jevskog džiđoa), u uličnom razgovoru bogda krepao, titis – škrt, trampantožus
bljavale u raznim događajima ili u sva- koristile su se riječi ili složeni izrazi koji – iluzije, bavažadas – sitnice (gluposti),
kodnevnom govoru. Te riječi ili izreke uvijek nisu bili pristojni. Riječi tog žar- tontiritjus – gluposti, tjeni la gajina in la
nisu uvijek imale doslovni karakter, gona upotrebljavale su se više u prenese- kavesa – ima kokoš u glavi (budala). (Ci-
nego su se upotrebljavale u posebnim nom značenju ili u značenju koje se nije tirano iz: Glasnika jevrejske zajednice Bo-
okolnostima: moglo doslovno shvatiti: npr. kagatinas sne i Hercegovine; “BILTEN”, br. 9, šesti
– gluposti, no kagis – ne lupetaj, kagalu ratni broj – Sarajevo, april 1995, separat
Ajudu – upomoć, bjen mundu ki tenga – nije važno, kagarsi – prepasti se, kagon koji je napisao David Pardo.)
– pokoj mu duši, barminam – ne daj Bože, – plašljivac, atabafa – začepi usta, aterka
dišu ki mi dišu – rekla kazala (trač), dizi – uvali se (sjedi), armata – marš, ahbaroš NADIMCI
li ki si – recimo da je tako, dala faša a la – poljski Jevrej, hešbon – račun (jedan od
murtaža – od kolijevke do groba, eča tinu naziva za Aškenaze), činča fidida – smrdlji- U Sarajevu su živjele mnoge porodi-
– pazi, entrimentis – međutim, gvaj di mi va stjenica (dosadan), čuflador – pijanica, ce koje su nosile ista prezimena. Da bi
– kuku meni, fuegu – požar, kajadu – šuti damil – hiljadarka, dizbragarsi – razgačiti se mogle razlikovati, cijele porodice ili
(ovaj je izraz prihvaćen i u bosanskom se (izgubiti imanje), fanjozu – unjkavac, samo neki članovi tih porodica nosili su
jeziku), kavus bojnus – sretno, loris al djo ičadu ala bojna parti – udaren mokrom nadimke (lus nombris di muad ili apodis),
– slava Bogu, malamata – otprilike, mira čarapom, imbroljar – prevariti, inhaminar kako su ih zvali Sefardi. Nadimak se dobi-
tu feču – gledaj svoja posla, ožus negrus – – dobro skuhati (udesiti, ubiti), inkašati- vao prema nekim karakterističnim osobi-
urokljive oči, ora bojna tengas – u dobar nas – podvale, karpas-almeša – musliman, nama u tjelesnom, mentalnom ili nekom
čas, paratras – kobajagi, sanus di star – da kulu pintudu – nestrpljiv, kavesa di lenju – drugom odlikom ili lica ili cijele porodi-
budemo zdravi, sanu i saludozu – da si tvrdoglav, ladron di kavajus – konjokradi- ce. Ti nadimci bili su u svakom pogledu
zdrav i čio, salud i vida – zdravlje i život, ca (prevarant), marmačon – mačak (dobar jako interesantni i živopisni. Navest ću
šenšimer – zaboga, tintu del – teško njemu, drug), pača mi si maneja – baš me briga, neke od njih:
vidas di kelavim – pasiji život.
80 1/11/2018 STAV
