Page 77 - STAV broj 191
P. 77
jedinstvo i unutarbosanskohercego- Pored činjenice da su ovi tekstovi plod višegodišnjeg
vačke pojedinačne specifičnosti bili proučavanja književnosti, njihova je vrijednost i u tome
bi, otud, neki od temeljnih zadataka da oni čine putokaz za proučavanje, sistematiziranje,
šire shvaćene bosnistike, sve to uz još a onda i razumijevanje ne samo bošnjačke nego i
šira interliterarno-komparativna po- bosanskohercegovačke književnosti u cjelini
vezivanja s pitanjima kroatistike i sr-
bistike te montenegristike, kao i uopće način iscrpljuje bitna pitanja o statusu kulturalno oblikovana. Pritom, slože-
južne slavistike i slavistike te još šire, i identitetu bošnjačke i bosanskoher- nost bosanskohercegovačke interlite-
uključujući i npr. široka evropeistička cegovačke književnosti. Kodrić daje rarne zajednice jeste dominantno slo-
ili orijentološka pitanja itd.” Uviđamo moguća rješenja na pitanje i proble- ženost upravo u kulturalnom smislu, a
da bavljenje književnom historijom u me književnohistorijske sistematiza- što onda bosnistička istraživanja nužno
Bosni i Hercegovini nije nimalo jedno- cije. Na primjerima navedene pjesme vodi i putem kulturalno orijentiranih
stavan zadatak, pa je tim prije vrijednost Mehmed-Efendije, a kasnije i na čitanje proučavanja. Drugačije rečeno, zahva-
ovakvih studija veća. Kodrić u svojim Kamenog spavača Maka Dizdara, dakle ljujući bosanskohercegovačkoj kultu-
tekstovima koji slijede pokazuje kako jednog manje poznatog i drugog kanon- ralnoj složenosti koja se ostvaruje i u
se ove uvodne metodološke postavke skog teksta, skreće pažnju na tekstološko složenosti književnog stvaranja u Bo-
mogu primijeniti na tekst, odnosno on historijsko-kritičko čitanje i iščitavanje sni i Hercegovini, bosnistika je goto-
nam u ovom dijelu pokazuje koje bi to književnosti u Bosni i Hercegovini. Taj vo nužno i kulturalna bosnistika, pri
bile okvirne crte i mogući putokazi u okvir nije rezerviran samo za bošnjač- čemu je ovaj kulturalni aspekt na neki
jačanju i razvijanju savremene bosnisti- ki korpus pa se u narednom poglavlju način i nužno imanentan bosnistici”,
ke. Ona ne samo da se mora baviti tek- piše o pjesničkom djelu Alekse Šanti- piše Kodrić. Time daljnje proučavanje
stom i kulturalnim konstruktima nego ća i Ive Andrića. Pritom se Kodrić ne književnosti omogućava istraživačima
se počesto mora baviti i kontekstom, zalaže za isključivost, već naprotiv, za klasični, tradicionalni način ili savre-
koji može biti historijski, politički, pa principe uključenosti i interliterarnosti. meni književnoteorijski, a nije nemo-
čak i ideološki. Ideološki, u smislu os- Zanimljiv je, u tom smislu, i sasvim ori- guće i ta dva načina pomiriti u okvi-
poravanja književnohistorijskog statu- ginalan autor kada razmatra bošnjačku ru jednog diskursa. U vezi s tim autor
sa i identiteta, o čemu autor u prvom književnost osmanskog doba: “Ona se, zaključuje: “Takvo što otvara i brojna
poglavlju piše. s jedne strane, ostvarivala na orijental- nova, često vrlo slabo ili nikako istra-
no-islamskim jezicima, prije svega na žena književnohistorijska, ali i književ-
S druge strane, Kodrić pokazuje i osmanskom turskom, a potom i na arap- noteorijska pitanja povijesti bošnjačke
ukazuje na sve one pojedinosti i spe- skom te perzijskom jeziku, posebno u i bosanskohercegovačke književnosti, a
cifičnosti bošnjačke književnosti. Na sferi elitne književne prakse, i kao takva u svakom slučaju predstavlja još cjelo-
krajnje minuciozan način razmatra se predstavljala je integralni dio širokog, vitiji povratak činjenicama o književ-
preporod prije preporoda u istoimenom transkontinentalnog književnog siste- noj, ali i s njom usko povezanoj kultu-
poglavlju knjige. Ne želeći da ulazimo ma koji bi se sasvim primjereno mogao ralnoj povijesti Bosne.” Takav pristup
u detalje, jer bi bilo predugo, Kodrić nazvati i osmanskom interliterarnom za- imanentan je autoru u cijeloj knjizi. On
pjesmu Pozdrav gospodina hodže Meh- jednicom, a u kojem je inače posebno, duboko uranja u prostor bošnjačke, ali
med-Emin-Efendije izvađenu iz kul- povlašteno mjesto imala poezija, naro- i kulture drugih naroda, povezuje to s
turalnomemorijskog arhiva bošnjačke čito tzv. divansko pjesništvo.” (kurziv činjenicama književne historije, a zatim
književnosti, a razmatrajući komplek- M. B.) Mogla bi se, slijedeći ovu ideju ih kontekstualizira ne samo dijahronij-
snost preporodne književnosti, određu- osmanske interliterarne zajednice, is- ski i sinhronijski nego i u književnote-
je kao mjesto začetaka novije bošnjačke pisati historija bošnjačke književnosti orijskim postavkama.
književnosti. Inače su teme preporod- osmanskog perioda koja bi na kompa-
ne književnosti, kao i austrougarska rativan način ukazala na zajednička, Pored činjenice da su ovi teksto-
tema, nešto čime se autor bavi(o) niz dakle opća mjesta, ali i specifična mje- vi plod višegodišnjeg proučavanja
godina. No, ovakvo proučavanje jedne sta unutar divanske poezije, naprimjer. književnosti, njihova je vrijednost i u
pjesme pokazuje nam da postoje brojna Nažalost, korpus ovih rukopisa nije tome da oni čine putokaz za proučavanje,
mjesta u okvirima bošnjačke i bosan- još do kraja sistematiziran i preveden sistematiziranje, a onda i razumijevanje
skohercegovačke književnosti koja tek / prepjevan, tako da ova ideja tek čeka ne samo bošnjačke nego i bosanskoher-
treba književno valorizirati. Budućim svoje ostvarenje. cegovačke književnosti u cjelini. Kodrić
istraživačima Kodrić pokazuje da se u je jasno pokazao temeljne metodološ-
taj arhiv treba dublje zaviriti i da nam Kodrić u svakom poglavlju, a što ke odrednice takvog rada, u kojem se,
samo jedna pjesma, koja nema antolo- je čitaocima od izuzetne važnosti, daje kulturalno, opisuju i povezuju tekstovi
gijski karakter, zapravo može na suštin- širok književnohistorijski i književ- koji su nam na prvi pogled bili nespo-
ski način ukazati na procese unutar ra- nokritički uvid prije nego što elaborira jivi. Tako Studije iz kulturalne bosnistike
zvoja književnosti. Takvo minuciozno svoju tezu; on ukazuje na arhiv kultu- ne samo da čine istinski naučni dopri-
pristupanje problemima koje Kodrić ralnog proučavanja književnosti i skre- nos u proučavanju bošnjačke i bosan-
postavlja konstanta je i u ostatku knjige. će pažnju na pojam kulturalne bosni- skohercegovačke književnosti nego su
stike. “Književnost ne samo da je dio i djelić temelja na kojem će se ispisati
PUTOKAZ ZA DALJNJE PROUČAVANJE kulture, već je ona jedan od ključnih buduća bošnjačka, ali i bosanskoherce-
kulturalnih diskursa, a i sama je bitno govačka historija književnosti. n
Ova studija obiluje činjenicama,
obiluje istraživanjima prethodnika.
Pritom autor na sistematičan i cjelovit
STAV 1/11/2018 77
