Page 37 - AM220323
P. 37

10                                                                                     Djamars 22 mart 2022
        Mondi pal’i mangel importante






                           pa protekshon di kosta







          KRALENDIJK –  Den  repente Gijsman a bisa pa  lodo. For di e awa ta sali un             Protekshon di kosta     rio, pasobra mundialmente
       regionnan  trópiko  mondi  stòp. Aki nan e ruta a kaba.  holó manera di webu putrí.      Kiko ta pone e inves-     e tipo di áreanan di kosta
       di  pal’i  mangel  por ofresé  Straño ta ku e reportero tur   Loke tampoko ta resultá,  tigadónan aki di  Twente  akí ta bou di preshon, prin-
       protekshon na inundashon i  e tempu no a mira  ningun  ta  e  aparato  ku Gijsman  den e área no hospitalario  sipalmente den paisnan af-
       dor di kambio di klima, es-  ruta. Pa un wowo ku no ta  i Rob van Zee, studiante  akí. P’esei bo mester sa ku  rikano asiátiko kaminda ta
       aki no ta un luho innesesa-  di trein, esaki ta solamente  master di River and Coastal  mondinan  di pal’i  mangel  eliminá  kantidat grandi di
       rio. Na Boneiru investigadó  mondinan  será.  I  e  pa- Engineering,  tin  huntu  ku  ta úniko pa áreanan di natu-  mondi di pal’i mangel.
       Rik Gijsman di e grupo di  labranan  di Gijsman pues  nan den e biahe duars dor di  ralesa. Komo ku e raisnan         “Kaminda  ku hopi  bi-
       trabou ‘Marine and Fluvial  no ta trese trankilidat.     pal’i di mangel. Asina nan  di pal’i mangel ta den awa,  aha ekólogonan ta mira na
       Systems’  di  U  Today,  ta    I bèrdat,  e por ta  mas  tin aparatura di GPS huntu  nan ta ofresé un sitio di  e bioversidat den e palunan
       kalkulando kiko ta e balor  serio. Kaminda promé en  ku nan pega riba un palu di  skonde enorme pa piskánan  di mangel, komo ingeniero
       di protekshon di un mondi  todo kaso nos tabatin suela  tres meter largu. Huntu ku  yòn.  Tambe  e mondinan  nos ta purba pa mira e mon-
       asina presis ta, pero esaki  bou di nos  pianan, awor  nos, nos tin pènchi di heru  será aki ta bon pa protek-     dinan  aki  anteriormente
       no  ta  parse  un  tarea  fásil.  nos mester pasa riba rais- i palu, pa marka lokalidat.  shon  di  kosta.  Un  mondi  komo un sorto di deik,” Gi-
       Esaki  ta  bini  dilanti  den  nan diki i palu di mangel.  Kabuya kòrá i un sinta  pa  salú di pal’i mangel ta for-  jsman ta bisa, kende ta tra-
       un artíkulo  interesante  di  E raisnan  bibu ta  fuerte  i  midi tambe  ta forma parti  ma un kibradó di ola natu- ha na Faculty of Engineer-
       Merijn van Nuland, publiká  fásilmente  por karga un  di e ekipo.                     ral ku durante entre otro  ing  Technology.  Momentu
       pa U Today.                 hòmber salú. Pero esun ku       I awa pa bebe, hopi awa.  inundashon por evitá mas  ku un deik  ta  den mal  es-
          Nos ta kanando pa mas  pa mal suerte para riba un  Asina nos ta pasa den e área  inundashon  òf minimalisá  tado, bo ta bai refors’é. For
       ku un ora momentu ku di-    taki  morto ta resultá  den  será di pal’i mangel.        daño.                        di mes e pensamentu aki, sí
                                                                                                Pa su investigashon  ta posibel, lo bo bai reforsá
                                                                                             promoshonal,  Gijsman  ta  e mondinan di pal’i mangel
                                                                                             trata pa pone e último re-   pa keda protehá e kosta.
                                                                                             sultadonan den sifra. Kon  Den hopi área e ta un pro-
                                                                                             importante  mondi di pal’i  tekshon natural  mihó  kon-
                                                                                             mangel presis ta pa protek-  tra molèster di awa. Pero pa
                                                                                             shon di kosta i kon e pro- pone palu di mangel pa esa-
                                                                                             tekshon aki ta kambia mo- ki, promé nos mester sa bou
                                                                                             mentu ku un mondi muri. E  di kua sirkunstansia nan ta
                                                                                             informashon aki finalmente  muri òf netamente krese.
                                                                                             mester resultá den un mod-
                                                                                             elo universal ku por kalku-      Opstákulo imprevisto
                                                                                             lá e balor di protekshon di     Gijsman i Van Zee ta den
                                                                                             mondinan  di  pal’i  mangel,  e palunan di mangel na Lac
                                                                                             tambe pafó di Boneiru. Es- pa marka algun área. Den-
                          Un sambuyadó ta instalá un meter di koriente.                      aki ta fuertemente  nesesa- tro di poko boluntarionan









































                                                    Gijsman i Van Zee ta midi un parsela di sinku meter.
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42