Page 57 - STAV broj 286

je on bio svjedok teške i tragične ne- poruku uoči ramazana 1352. po Hidžri Naravno, pitanje obrazovanja bo-
izvjesnosti Bošnjaka i bolnih migrira- (15. decembra 1933. godine), kaže: “Daj sanskih muslimana, odnosno Bošnjaka,
nja Bošnjaka u Tursku i dalje na Bliski Bože da se otresemo vjekovnog drije- bilo je u samom središtu Čauševićeva
istok. Čaušević je bio svjedok kako se meža, pa da podignemo učevne zavode, dugogodišnjeg reformatorskog rada.
najbogatiji i najobrazovaniji dio Boš- koji će biti u stanju da odgajaju tako- Pa ipak, on se često, kao i mnogi nje-
njaka zapućuje dalekim i neizvjesnim ve ljude koji će znati i htjeti tumačiti mu savremeni islamski reformatori u
drumovima u svijet, najčešće na Istok. uzvišene upute Kur’ana u čistom jezi- Bosni ili drugdje u islamskom svijetu,
To ga je zaboljelo do kosti. ku svojih slušalaca. Daj Bože da imad- bavio i pitanjima kao što su pokrivanje
Upozoravajući protiv takozvane nemo takovih hatiba koji će biti u sta- žene i njenog hidžaba, nošenje šešira,
“hidžre” ili iseljavanja Bošnjaka iz Bo- nju tumačiti sa minbera pojedine ajete bankovne kamate, zatim pitanjem da li
sne u Tursku, Čaušević u jednom tekstu Kur’ana u materinskom jeziku svojih musliman smije služiti vojsku u državi
pod naslovom Jedno kratko objašnjenje o slušatelja. Daj Bože da to sve bude, pa čiji je suveren nemusliman itd. Obje-
Hutbama (objavljenom u Narodnoj uz- da ne spavaju seljaci (na hutbama pet- lodanjujući svoje stavove i mišljenja o
danici, godište III, 1935. godine, str. 22) kom jer ne razumiju vaz na arapskom ili svim ovim pitanjima, Čaušević je bio
podsjeća da su se po Bosni potkraj 19. turskom jeziku)... Mi živimo u jednom žestoko napadan, ali ni on nije gotovo
stoljeća čak pjevale i pjesme kojima se takovom vremenu da smo prisiljeni da nimalo ostajao dužan. Zapravo, bio je
Bošnjake podsticalo i ohrabrivalo na i sa hutbama (na bosanskom) otvaramo poznat po tome što je na česte napade i
iseljavanje, na tzv. hidžret. Čaušević, oči i budimo vjerske osjećaje kod musli- on žestoko uzvraćao dobrim odgovori-
osuđujući praksu iseljavanja iz Bosne, mana. Hutbe su zato i uspostavljene”, ma. Zbog svojih stavova koje je imao o
navodi dva-tri takva stiha koji su sko- govorio je Čaušević. pitanju obrazovanja i nošnje žene, zatim
vani zarad podrivanja bošnjačke vjere U ovo je vrijeme Džemaludin Čau- o pitanjima kamate, šešira, upotrebe lati-
u njihovu budućnost u Bosni nakon šević započeo rad na svom vlastitom nice i ćirilice u obrazovanju muslimana
odlaska Osmanske imperije: prevođenju Kur’ana. To je bio jedan u Bosni i tadašnjoj Jugoslaviji, Čauševi-
Jadna Bosna, kakva Cara ima, od najboljih načina da se konzervativ- ća možemo označiti “vjerskim moder-
ko ga čuje, uhvati ga zima. cima odgovori na sve prigovore. Ako nistom”, kako ga je okarakterizirao dr.
Vidna jutra tamo (u Bosni) potamnila, je poruku Kur’ana dopušteno prevesti Fikret Karčić u svojoj knjizi Društve-
gladna doba tamo doselila! u bosanski, zašto onda ne bi bilo dopu- no-pravni aspekt islamskog reformizma.
šteno isto učiniti i sa samom hutbom Evo kako Biser od 1. do 15. marta
Car koji se spominje u ovoj pjesmi- petkom? – kao da je pitao Čaušević. Na 1914. govori o Čauševićevim javnim
ci jeste kršćanski, tj. austrougarski car poduhvat prevođenja Kur’ana Čauše- nastupima u Begovoj džamiji u Saraje-
Franjo Josip, pod kojim je sada u Bo- vića su, dakle, podstaknuli ne samo vu: “Svojim vazom u Begovoj džamiji
sni (nakon 1878. godine) “hladno”, te, duhovni već i prosvjetiteljski i refor- kroz dva ramazana naš je novi reis ef.
stoga, treba seliti osmanskom sultanu. matorski razlozi. pokazao da je ne samo dobar alim sa
Čaušević, nakon što je naveo ovu pje-
smicu, daje svoj komentar i na 22. stra- Spomen-kuća u čast
nici ovog svog eseja kaže: “(...) prije če- reisa Čauševića
trdeset godina pjevana pjesma otjerala
je mnogog u hidžret”. U nekoliko svo-
jih tekstova Čaušević skreće pažnju na
ovaj problem, pozivajući Bošnjake da
po svaku cijenu ostanu u Bosni.

PROSVJETITELJSKI RAD
“U Čauševićevim tekstovima ima
mnogo jadikovanja nad bošnjačkom
mlitavošću i inertnošću. Ta mlitavost,
ta inertnost bile su tek posljedica jedne
druge, prema Čauševićevom mišljenju,
itekako raširene pojave, bolje kazati
pošasti, koju su i drugdje u islamskom
svijetu otkrili muslimanski obnovitelji,
borili se protiv nje i nazvali je musli-
manskom mlitavošću, konzervirano-
šću i konzervativizmom. Čaušević je,
kao i muslimanski obnovitelji drugdje
u islamskom svijetu njegova vremena,
mislio da je konzervativizam neiscje-
ljiva rak-rana muslimanskih društava,
opaka bolest koja hara svim porama
muslimanskog naroda u Bosni i Her-
cegovini”, piše Karić.
Svaku tribinu, pa i džamijski min-
ber, Čaušević je koristio za promoviranje
svojih prosvjetiteljskih mišljenja. Tako
Čaušević, šaljući svečanu ramazansku

STAV 27/8/2020 57