Page 62 - STAV broj 286

DRUŠTVO

ali i kao civilizaciju ne samo čovjeku Zapada, gdje ga je sudbina ne na samog autora Balića nego i na ljude koji su knjigu naba-
dovela, nego i velikom broju svojih zemljaka izgubljenih na pu- vili! Poznat je primjer da je bibliograf rahmetli Mustafa Ćeman
tevima poslijeratnih nevolja. Prvi put ih je u jakom svjetlu žive proveo više dana u pritvoru, ispitivan poput opasnog anarhiste.
statistike zatekao u logorima Austrije i Italije, kad je kao pridru- To kapitalno djelo objavljeno je i u 2. redigiranom izdanju i u
ženi član međunarodne organizacije “Jami’at al-islam”, obišao raskošnijoj grafičkoj opremi, u izdanju meni malo poznatog na-
izbjeglice, među kojima je bilo 382 iz bivše Jugoslavije, pretežno kladnika “R&R” (Zagreb – Tuzla, 1994. godine).
iz BiH i Albanije. Mnoge od njih, bez ikakvih dubljih znanja o
svojoj vjeri, već su vrbovali svećenici kršćanskih crkava kojima MEĐU VELIKANIMA
su vlasti povjeravale logore njihovoj ukupnoj brizi i skrbništvu. Tom se knjigom, mnogi smatraju, dr. Smail Balić uvrstio
Prosvjetiteljske članke o islamu, uključujući i polemičke među velike bošnjačke naučnike sa Safvet-begom Bašagićem
tekstove kojim se potiru zlonamjerni i falsificirani navodi, prvo na čelu blistavog niza u kojem susrećemo Mehmeda Handžića,
su plasirani u listu Islam und der Western, koji je počeo izlaziti Hazima Šabanovića i Tajiba Muhameda Okića, koji je, u recen-
u Beču, a kasnije je, od 3. godišta, postajao zajedničkim glasi- zentskom oduševljenju, napisao i ovih nekoliko redaka za ilu-
lom evropskih muslimana njemačkog govornog prostora, kada straciju: “Studija dr. Smaila Balića otvorit će oči mnogima koji
je mjesto izlaska njemački grad Altenberg. Od 6. godine izla- su, zavedeni, nipodoštavali umne i materijalne tvorevine Boš-
ženja (1986) listu je izdavač Bošnjački institut Adila Zulfikar- njaka i primjerima im dokazao istinu. To je, čini se, i najveća
pašića u Zürichu. vrijednost ove studije. Počevši čak od predislamskog perioda,
u ovoj su knjizi obrađena rezimirano sva kulturna ostvarenja
BOŠNJAK – NAŠE NACIONALNO IME Bošnjaka u nauci i književnosti, naročito poeziji, uz to prika-
Ekipa oko dr. Smaila Balića i Adila Zulfikarpašića tom pr- zana uloga Bošnjaka u tri književnosti naroda Bliskog istoka
vom izdanju preuzetog lista Islam und der Western pridodaje do- (arapskoj, perzijskoj i turskoj). Ko bez predrasuda pročita ovu
datak Bosnische ausblicke – Bosanski pogledi. Prvi put, osim soci- knjigu, moći će da stekne zaokruženu sliku kulturne djelatno-
jalno-izbjegličkih informacija, kulturnih i historijskih tema, u sti Bošnjaka. (...)”
Bosanskim pogledima počinju se zapažati i političke teme i glaso- Dr. Smail Balić nije ostvario svoju želju da Kulturu Bošnja-
vi bivših predratnih slovenskih, hrvatskih, srpskih građanskih ka objavi i na njemačkom jeziku, ali jeste u nešto izmijenjenom
političara, ali i iz socijalističke Jugoslavije izbjeglih disidenata, obliku pod naslovom Das unbekante Bosnien. Europas Brücke zur
poput partizana Zulfikarpašića i, po pisanim djelima, prisutnog islamischen Welt, tj. Nepoznata Bosna. Evropski most prema islam-
komuniste Đilasa. skom svijetu, u 1992. godini.
Bosanski pogledi definiraju svoje fluidno stanje vlastitih druš- Godinu dana kasnije objavio je u Würzburgu djelo Der Islam
tveno-političkih stavova i započinju se određivati prema samima – europakonform?, te knjigu Mostar. Wem gehört die leidgeprüfte bo-
sebi i prema svijetu: objavljuju povratak svog starog nacional- snische Stadt (Mostar. Kome pripada napaćeni grad?). Poznato nam
nog imena u svom glasilu (br. 28-29, 1963): “Za nas muslima- je da mu se Hans Koschnik srdačno zahvalio na primjerku da-
ne Bosne i Hercegovine bošnjaštvo je više od regionalnog osje- rovane knjige “iz koje je”, kako mu je poručio, “mnogo naučio”.
ćanja, više od geografskog pojma, više od kulturno-historijske U Zagrebu smo mu 1995. godine objavili u Kulturnom druš-
posebnosti, mada u sebi sve to obuhvata. Bošnjaštvo je, za nas, tvu Bošnjaka Hrvatske “Preporod” vrlo rječit izbor izabranih
naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija.” tekstova Bosna u egzilu 1945.-1992. Zaboravljeni islam, izbor tek-
Sve što od tada piše Smail Balić u Bosanskim pogledima, ali i stova na bosanskom jeziku, objavljen mu je u Beču 2000. godine.
brojni drugi njegovi tekstovi pisani za okrugle stolove, simpozije Spomenimo, najposlije, mada ovo nije iscrpni popis djela aka-
ili brojne listove u svijetu u različitim jezicima, postaju prilozi demika dr. Smaila Balića, i njegovu ranu studija Ruf vom Minarett,
ciljanoj knjizi jedne historije bošnjačke kulture. Zvat će se Kul- objavljenu u više prilika, a treće joj je izdanje iz 1984. godine.
tura Bošnjaka – muslimanska komponenta. Objavit će je, o svom Za svoj veliki doprinos austrijskoj kulturi i nauci akademik
grošu, 1973. Za knjigu ćemo saznati preko policije i tajnih struk- dr. Smail Balić laureat je visokog državnog odličja – Ordena I.
tura represivnog aparata koji se okomio novinskim pamfletima klase za zasluge za nauku i umjetnost.

JEDAN MEZAR U GROBLJU U ZWERNDORFU
Tog 19. marta 2002. bilo je vrlo hladno, povremeno je kiši-
Prosvjetiteljske članke o islamu, lo, osjećali smo vlagu kako probija do kosti. Nas, koji smo došli
uključujući i polemičke tekstove kojim iz nekoliko država da ispratimo posljednji put dragog prijate-
lja na bolji svijet, zbunjivalo je što nismo znali kako će biti sa-
se potiru zlonamjerni i falsificirani hranjen naš dragi prijatelj: Hoće li supruga odobriti klanjanje
dženaze ili neće?
navodi, prvo su plasirani u listu “Islam Nas pedesetak ljudi, pretežno starijih, stajali smo pored gro-
und der Western”, koji je počeo izlaziti blja. Adil Zulfikarpašić je doputovao iz Švicarske. Džemal Ibra-
himović iz Njemačke. Teufik iz Beča. Tužan skup, gotovo su svi
u Beču, a kasnije je, od 3. godišta, oni ljudi iz egzila. Većini je bio, čini mi se, posljednje susret. Iz
domovine prisutan samo treći sekretar Ambasade Bosne i Her-
postajao zajedničkim glasilom evropskih cegovine, Mostarac Rajković.
Nakon nekog vremena, prišao je imam dr. Salim ef. Hodžić,
muslimana njemačkog govornog prostora, za kojim smo klanjali. Seosko groblje bilo je dobro održavano,
kada je mjesto izlaska njemački grad četvrtastog oblika, a u dnu desnog ćoška, kamo nas je odveo
Altenberg. Od 6. godine izlaženja (1986) imam efendija, vidjesmo crvenkastu, poluobrađenu kamenu
stijenu na kojoj su uklesane dvije riječi: “Familie Balic”. Pod-
listu je izdavač Bošnjački institut Adila sjetila me na stećak koji je neki drevni predak dovukao i, napo-
la obrađen, napustio. Pred tim kaburom oprostili smo se, u ime
Zulfikarpašića u Zürichu svih, probranim riječima dr. Hodžić i ja. n

62 27/8/2020 STAV