Page 52 - STAV broj 304-305

Şenol Göka, turski političar i bivši generalni direktor TRT-a
FETHULLAH GÜLEN JE SREDSTVO KOJIM
STRANE SILE ŽELE SLOMITI TURSKU

Možemo reći da je turski narod odbranio svoju državu, izabranu vladu i predsjednika, odnosno
vlast koju su oni sami odabrali. To znači da su odbranili i demokratiju. Za razliku od prethodnih
vojnih udara, ovdje je bitno naglasiti da je ovaj put narod spriječio pokušaj udara. Ovaj su put oni
shvatili da opasnost prijeti direktno njima i državi. I automatski su reagirali. Odlučili su to izravno
riješiti. Ljudi su napad na predsjednika, kojeg vole i poštuju, na državu i parlament shvatili kao
izravan napad na njih samih. Zbog toga su ostavili sve po strani i na poziv predsjednika izašli
na ulice. S jedne se strane na ova dešavanja može ovako gledati. S druge strane, shvatili su da
je riječ o napadu na njih same od strane vanjske sile. Brzo su shvatili da je riječ o potencijalnoj
okupaciji od strane vanjskih sila. U našoj regiji mogu se vidjeti slične prakse na primjeru Iraka,
Sirije i Egipta i koliko je situacija u tim državama zakomplicirana zahvaljujući upravo tim vanjskim
silama. Bliski istok veoma je osjetljivo područje i ljudi koji žive tu, bilo da su informirani, odnosno
upućeni u razvoj dešavanja ili ne, svjesni su utjecaja vanjskog faktora. Ljudi smatraju da su svi
neredi koji se dešavaju na ovom području povezani s utjecajima sila izvana. Zato, kao što su
ranije izazvali haotično stanje u Iraku, Siriji ili Egiptu, uz pomoć domaćih kolaboracionista, naši
su građani odmah postali svjesni da se ista situacija može i njima desiti.
Stav, broj 77, 25. 8. 2016.

Mevludin ef. Dizdarević, zenički muftija
BUSULADŽIĆU NE SUDE NITI PRAVNICI NITI HISTORIČARI
NEGO FILOZOFI I POLITIČARI
Treba znati da Busuladžiću 1945. godine nisu sudili pravnici i sudije nego partizanski oficiri,
tako da su istina i pravda postajale neminovne žrtve. Isto tako, ni danas mu ne sude niti
pravnici niti historičari nego filozofi i političari. Stoga su i njihove ocjene ideološki obojene
kao takve krajnje upitne i tendenciozne. Nema dileme da postmoderni diskurs pretpostavlja
mogućnost različitih interpretacija činjenica. Međutim, sve te interpretacije mogu se uzeti
validnim ukoliko polaze od jedinstvenog metodološkog stava pri tematizaciji činjenica, njihovoj
valorizaciji i interpretaciji. Interpretacija ne mora biti tačna, ali mora biti dosljedna ili postaje
neozbiljno šarlatanstvo i ideološko zamagljivanje historijskih činjenica. Kada tome dodamo
dekontekstualizaciju i teorijsku simplifikaciju tako da se ne prezentira cjelina djela već samo
poneki citat koji ne sublimira cjelinu, bit će jasno da istina nije cilj nego njeno kastriranje.
Kada bismo tako čitali djela i biografije ranijih autora kako to radi prof. Tarik Haverić u knjizi
Kritika bosanskog uma (a ustvari bošnjačkog uma), ne bi niko ostao čist i neokaljan.
Stav, broj 81, 22. 9. 2016.

Ilma Rakusa, švicarska književnica
SARAJEVO JE ZA MENE KAO PALIMPSEST

U Sarajevu sam prvi put bila kada sam imala petnaest godina. Tada sam već dosta
putovala, ali nisam još ništa bila čitala o Sarajevu. Za mene je to bio divan grad, nešto
drugačije od svih gradova koje sam do tada vidjela. Sjećam se da sam već tada bila
vrlo otvorena prema Istoku i Sarajevo mi je bilo kao bajka. Kad sam dolazila poslije
rata, već sam čitala sve Karahasanove knjige i željela sam upoznati neka mjesta iz
njegovih knjiga, kao što je Veliki park, koji on opisuje i analizira u svojoj knjizi Vrt i
pustinja. Imala sam u glavi sliku toga parka i bio mi je strašno zanimljiv. U stvarnosti je
to bilo posve drugačije. Zapravo, Karahasan ima svoju koncepciju i mnogo analize, a
stvarnost je malo haotična. Sarajevo je za mene kao palimpsest, grad s mnogo slojeva
koji ti se mogu otkrivati na razne načine: čitanjem književnosti, povijesti, razgovorom
s prijateljima koji u njemu žive... To je jedan od gradova s najviše slojeva. Za mene je
Sarajevo jedan od najzanimljivijih gradova. A u cijeloj “priči” o njemu veoma mi je važno
što ne dolazim kao turista, u Sarajevu imam prijatelje i osjećam se zaista kao kod kuće.
Stav, broj 82, 29. 9. 2016.

52 31/12/2020 STAV