Page 63 - STAV broj 304-305

Nihad Halilbegović, publicista i komandant Prvog štaba Patriotske lige RBiH
NE BIH ŽELIO DA SDA PROTRAĆI TO ŠTO JE
MUKOTRPNO STJECALA

SDA je državotvorna stranka. Ona je branila Bosnu i Hercegovinu, ali i našu kulturu i
tradiciju. Prvi put smo mogli slobodno pisati svoju historiju, što je za mene bilo veoma
značajno. U krilu SDA formirana je Patriotska liga, iz čega je poslije nastala Armija
RBiH. Tadašnja SDA bila je nezamjenjiva i, da nije bilo nje i Alije Izetbegovića, pitanje
je šta bi se desilo s Bosnom i Hercegovinom. Kad smo Atif Purivatra, Alija Isaković
i ja 1993. godine došli predsjedniku i rekli mu šta narod želi – da se napiše neka
vizija bošnjačkog naroda da bismo znali gdje idemo – predsjednik je rekao: “Mi prvo
moramo sačuvati Bosnu i Hercegovinu. Bez Bosne nema Bošnjaka.” Budući da radim
na velikim projektima i često srećem ljude širom Bosne i Hercegovine, primijetio sam
da više nema one konekcije između SDA i naroda kakva je nekad bila. Ne bih želio da
SDA protraći to što je dobila i što je mukotrpno stjecala. SDA se mora vratiti narodu
jer je narod taj koji joj daje snagu i legitimitet.
Stav, broj 137, 19. 10. 2017.

Zlatko Topčić, književnik
KAKO NA STRAŠNOM MJESTU OPSTATI A
NE BITI NI LOVAC, NI LOVINA
Svjestan sam delikatnosti teme i opasnosti koju nosi pokušaj da se na umjetnički
način ožive ratni događaji, ali mislim da se angažirani teatar mora baviti upravo
traumatičnim događajima i pitanjima koja nas se životno tiču, makar u dimenziji
kolektivne terapije. U velikim događajima Historija, poput akvarela, razlijeva lica
svojih protagonista, ali mene u tim slikama zanimaju samo one sekvence kada se, u
zamrznutom trenutku, jasno vidi ljudski lik svakog od njih. Drama Gnjevni ljudi, koja
se prevodi na engleski i albanski – eto i dvanaestog jezika na kojem moja djelca
progovaraju! – na svoj način govori o predrasudama i stereotipima, čija smo i danas
žrtva, o licemjerju tzv. “međunarodne zajednice”, ali i vitalnosti bosanskog čovjeka,
koji nekako ovdje stoljećima bivstvuje uprkos svemu što ga osporava i ništi. Kako
na strašnom mjestu opstati a ne biti ni lovac, ni lovina, nego samo – Čovjek?!
Stav, broj 140, 9. 11. 2017.

Izudin Bajrović, dramski umjetnik

ŽIVIMO U “LIJEPOM VAKTU ZA POGANA INSANA”

Civilizacija je čovjekova izmišljotina, nju je čovjek oblikovao i ona je podložna promjenama.
Svašta možemo nazvati civiliziranim, pa ga sutra proglasiti neciviliziranim. Ili obrnuto. Ono
što se ne mijenja jeste priroda, samim tim i ljudska priroda. To je ono što je konstanta
i što je isto bilo i 1606. i 2017. godine i što će isto biti i neke daleke buduće godine.
Dobro i zlo, pohlepa i širokogrudnost, hrabrost i kukavičluk, mržnja i ljubav, sreća i
tuga, uvijek će stajati jedni uz druge. Dualizam je ono što je čovjek. Noć i dan. Živimo u
“lijepom vaktu za pogana insana”, valja ga predeverati a ne opoganiti se. Shakespeare
se bavio, upravo, ljudskom prirodom, koju je, ko zna kako, savršeno poznavao i pokazivao
njeno pravo lice. “Da vrlini pokaže njeno sopstveno lice, poroku njegovu rođenu sliku”,
to je misija glumca, iako većina smatra da glumac nema nikakvu misiju.
Stav, broj 140, 9. 11. 2017.

STAV 31/12/2020 63