Page 66 - STAV broj 304-305

Abdal Hakim Murad (Timothy John Winter), islamski učenjak i dekan
Cambridge Muslim Collegea

SAMO JOŠ ISLAM IMA ŠTA PONUDITI EVROPI

Izazov kojeg mnogi Evropljani imaju s muslimanima ne ogleda se u njihovom
stavu da su muslimani barbari, već prije u njihovom strahu od čudesne moći koju
islam očito posjeduje. Ustvari, radi se o strahu da i sami ne postanu muslimani.
Naslijeđe sekularizma veoma je snažno u Evropi, i tu imate općenito problem s
religijom. Mislim da je to skoro svima u Evropi jasno: da Evropa nema problem s
islamom, već s religioznošću. U isto vrijeme, Evropljani znaju da još samo islam
može nešto ponuditi, da je on zaista živ i vidno prisutan. Zbog toga Evropa ima
problem s islamom. U mnogim kontekstima muslimani nisu manjina nego većina.
Ako gledate u kontekstu religioznosti, muslimani se mogu posmatrati kao većina u
mnogim evropskim gradovima. U Parizu, recimo, 65% ljudi koji su vjernici otpada na
muslimane. U Berlinu je taj procent i veći, oko 70%. Ako gledate nominalno, većina
se ljudi u Evropi izjašnjavaju kao kršćani, ali, ako gledate realnost i procent onih koji
idu u džamije, crkve i sinagoge, vidjet ćete da je islam dominantna religija u Evropi.
Stav, broj 153, 8. 2. 2018.

Dr. Admir Mulaosmanović, historičar
100% OVU ZEMLJU OSJEĆAMO SVOJOM, ALI TIH 100%
DIJELIMO S OSTALIMA
Svakako da BiH nije isključivo bošnjačka, ali ne vidim problem da Bošnjaci svojom
jednom i jedinom, pa ako hoćete i nacionalnom državom, smatraju BiH. To što je
njena kompozicija multinacionalna Bošnjacima nikada nije predstavljalo problem.
Znate, dijeljenjem vlasti na tri, i možda još koji dio, nije po automatizmu i dijeljenje
osjećanja i ljubavi prema zemlji. Upravo taj odnos determinira šta je ova država
nama, a nema sumnje da je, kako sam rekao već, jedna i jedina. Otuda je onda
i nacionalna država Bošnjaka. Ne radi se o tome da je ona isključivo bošnjačka
već naprosto Bošnjaci druge domovine nemaju pa je i sasvim logično da je Bosna
i Hercegovina njihovo utočište i pribježište, prostor okupljanja i željeni prostor
slobode. Vjerujem da je upravo zbog ovog ukorijenjenog stava i razumijevanja
unutar bošnjačkog naroda, multikulturalizam i razvijen u našoj zemlji. Ako bih
nekim matematičkim obrascem to mogao iskazati – 100% ovu zemlju osjećamo
svojom, ali tih 100% dijelimo s ostalima.
Stav, broj 156, 1. 3. 2018.

Denis Zvizdić, potpredsjednik SDA
U SDA NE POSTOJI “UNUTRAŠNJA
UTAKMICA” I NEĆE JE NI BITI

Unutar SDA još uvijek nisu pokrenute potrebne procedure u vezi s izborom kandidata
za člana Predsjedništva BiH, niti smo opterećeni nekim posebnim rokom. Lično o
tome i ne razmišljam previše jer sam potpuno posvećen brojnim i vrlo odgovornim
aktivnostima koje obavljam u funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Nikada
nisam lično lobirao za bilo koju funkciju koju sam do sada obavljao, niti sam je tražio
ili na njoj insistirao, i neću to raditi ni ovaj put. Naravno, nisam nikada ni bježao od
preuzimanja odgovornosti koja mi je bila povjerena, tako da izazov da budem kandidat
za člana Predsjedništva BiH ispred SDA mogu i prihvatiti, ali isto tako nemam problem
da podržim nekoga od kolega čija se imena spominju. Ne znam kakvu će odluku donijeti
SDA, niti to želim prejudicirati, ali ono što je važno jeste da u vezi s ovim pitanjem u
SDA ne postoji “unutrašnja utakmica” i, što se mene tiče, neće je ni biti.
Stav, broj 157, 8. 3. 2018.

66 31/12/2020 STAV