Page 76 - STAV broj 307
P. 76
KULTURA
Iz uredničke bilježnice
Književna intervencija u svijet zbilje
U SISTEMU NELJUDSKOSTI
KRŠENJE ZAKONA
HUMANA JE MAKSIMA
Piše: Almir ZALIHIĆ Ilija Trojanow, Iza bijega, “Connectum”, Sarajevo, 2020.
udska historija bilježi rato- NEMIRENJE S HAOSOM HISTORIJE i pojedinca, u ovom slučaju bića izbje-
ve, prirodne katastrofe te Postoji u književnom stvaranju Ili- gličkog, emigrantskog, prognaničkog i
slične nedaće zbog kojih su je Trojanowa jedna vrsta pronicljivosti svijeta u koji dolazi, žuđenog ili slučaj-
LJljudi bili primorani napustiti koja ponire u stvarnost s mnogo većom nog svijeta u kojem treba pronaći spas,
svoje domove pa sigurnost i bolji život mjerom nego što tradicionalna knji- mir, budućnost. Jer umjetnički tekst nije
potražiti izvan granica svojih država. ževnost zahtijeva. Ona odiše jakim so- drugo do ogledalo u kojem se zrcale sve
Današnji je čovjek sve češće primoran da cijalnim kontekstom, ali i filozofskim pojavnosti svijeta i društva, a kada se ima
iz ekonomskih razloga traži bolje radne viđenjem 20. stoljeća, koji su obilježili na umu činjenica da površinu ogledala
uvjete, više plaće i materijalnu sigurnost azilanti, disidenti, bjegunci, izbjeglice i Trojanow usmjerava na njihove tamne
u razvijenijim zemljama. Perspektiva iz prognanici. Divljenja vrijedna njegova je strane, kao i to da se i sâm nalazi pod
koje se gleda na izbjeglice i migrante inspiracija jednom od najtužnijih i naj- njihovim okriljem u egzistencijalnoj i
ista je već stoljećima. Najčešće su ti lju- nehumanijih društvenih pojava koja je stvaralačkoj usamljenosti, onda nimalo
di neprihvaćeni od zajednice u koju su proistekla iz umnožavanja totalitarnih ne čudi ton njegovih ironijskih i kritič-
došli. Prolaze brojne prepreke od biro- režima, oživljavanja rasizma, naciona- kih opservacija.
kratije do traganja za vlastitim identi- lizma i šovinizma, izrabljivanja i dehu- “Jednog dana, studenta bez državljan-
tetom i integracijom u novu zajednicu. manizacije siromašnih, podstrekivanja stva na Brenneru izbace iz noćnog voza.
Brojne su predrasude i stereotipi koji se vjerskih netrpeljivosti do stepena neokr- Zgrabe ga za kragnu, izguraju na vrata,
vežu za tu skupinu ljudi. Nažalost, oni su staških ratova. Zbog svega toga, njegovi preslušavaju u policijskoj stanici (pra-
sve ekstremniji i sve bolniji. Ono što je tekstovi nose u sebi znatnu gorčinu ra- voj rupi). Pa on nema vizu za Austriju
potrebno svima koji se susreću s nekim zočaranja, ali i etičko uporište koje želi
novim kulturama, vjerskim običajima i popraviti svijet, ma kako se i ma koliko
mentalitetima jeste prihvatanje da njiho- se to etičko uporište, ta kula branilja,
va kultura i njihovi običaji nisu jedini na činila čistom utopijom.
svijetu i da nije ništa čudno ako se neko Književni opus Ilije Trojanowa za-
ponaša drugačije. Ne smije se osuđivati pravo je jedna vrsta nemirenja s hao-
na prvi pogled već se mora kritički propi- som historije i posljedicama tog haosa.
tivati. Od te vrste propitivanja, nasreću, On književnost shvata, između ostalog,
književnost nije imuna. Naprotiv. Stoga i kao sredstvo da se intervenira u svije-
je vrlo značajno prikazati knjigu Iza bi- tu zbilje kako bi došlo do koliko-toliko
jega Ilije Trojanowa. podnošljivog odnosa između stvarnosti
Ilija Trojanow rodio se 1965. u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u
Njemačkoj i Keniji. Živio je u Münchenu, Bombayu i Kaapstadtu. Posljednjih godi-
na skrasio se u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područja i
najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se romanom Sakupljač
svjetova (2006), čiju građu čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda
Burtona. Roman Moć i otpor (2015), koji se bavi bugarskom komunističkom proš-
lošću, svrstava se u najznačajnije političke romane napisane na njemačkom jeziku
posljednjih godina. Valja istaknuti i proznu zbirku Nakon bijega, koja se na poetski
intrigantan način bavi fenomenom migracije.
76 21/1/2021 STAV