Page 77 - STAV broj 307
P. 77
intelektualna prodornost ne štedi ni-
koga, ni vlast, ni opoziciju, ni ljudske
naravi, ni birokratiju tzv. duboke drža-
ve. To što u većini tekstova (esejiziranih
fleševa, poetiziranih fragmenta) autoro-
va misaonost naginje ka sociofilozofskoj
analizi ne reducira njihovu umjetničku
vrijednost. Naprotiv, književni izraz Ilije
Trojanowa gust je i plastičan, a isječak
autentične stvarnosti tranzicionog doba
20. stoljeća transponiran je do slike koja
odiše estetskom djelotvornošću.
Tekstovi Ilije Trojanowa upečatlji-
vi se ne samo po “društvenoj” tematici
nego i po neobičnoj fakturi, po jezičkoj
slobodi i prepoznavanju jezika kao naj-
bitnijeg elementa u očuvanju identiteta,
ali, u istoj mjeri, usvajanje novog (stra-
nog) jezika kao najbitnijeg elementa u
stvaranju novog identiteta i integriranja
u novu sredinu. Stoga je piščeva elabo-
racija u ovoj knjizi jednako uvjerljiva
u oblasti poetičke problematike, stila i
nepridržavanja klasičnih formi i kon-
vencija, koliko i u ravni značenja, smi-
saonih nijansi i ona prije svega odražava
“duh pobune” i nepristajanja na oko-
štale, lažne uzuse demokratije i prava
jedinke koja deklarativno postoje u na-
čelima i definicijama država i njihovih
ustava, a u dubini državnog ustrojstva
(birokratije) tek su paperje na debeloj
koži predrasuda, ksenofobije i straha od
drugog i drukčijeg.
“Na ponekoj rodnoj grudi karikatura
izbjeglice postavlja se kao strašilo. Oni
sentimentalni među domaćim odušev-
ljavaju se povorkom ptica na nebu, ali
se gade povorke ljudi na zemlji. Gdje se
pjeva, mirno se nastani, ne pjevaju ljudi zli.
Ma nemoj. Raštimana harmonika, hvata-
nje u kolo. Sladunjave pjesme. Sentimen-
talnost, tako izvješćuju logoraši s istoka
i zapada, hrani okrutnost.” (LXXXII)
U pogledu poetičkih parametara ovih
tekstova treba istaći da je privatnost sta-
vova prevladana refleksivnom sugestiv-
nošću, dok je spoznajnoj monotoniji naj-
jači otpor pruža misao oslobođena stega
“građanske pristojnosti”, kao i otkrivanje
(posebna odredba; druge zapadne zemlje Brennera. Ide do parkinga za kamione. neočekivanih semantičkih valera. Tako
osobama bez državljanstva dozvoljavaju Obraća se jednom od vozača, priča mu je uspješno istkan ćilim dinamičnosti
da sa izbjegličkim pasošem uđu, prođu svoju priču. Istinitu od riječi do riječi. koji gradi istinsko čitaočevo uživanje.
i izađu). Viza postoji samo u Milanu, u Čovjek ga pažljivo sluša, zatim ga bez Aktueliziranjem društvenog dis-
konzulatu. On nema novca. To graničnu komentara pusti da uđe. Niko ne kon- kursa Trojanow nije samo izložio svoje
policiju ne zanima. Noć je s petka na su- trolira vozača kamiona i njegov ljudski poglede na zadatu temu, već je u njima
botu. To nije njihov problem, objašnjava tovar. Truckajući prelaze preko granice. otkrio supstancu koja traži, pored osta-
mu granična policija. On ne želi kročiti Prvo osjeća olakšanje, kasnije ponos. U lih, i poetičke odgovore na izazove na-
na njihovu zemlju, samo želi proći vo- sistemu neljudskosti, kršenje zakona je šeg vremena.
zom. To graničnoj policiji nije uvjerlji- humana maksima.” (LXV) Na kraju je nužno, bez imalo pretje-
vo. Pokušava krišom ući u sljedeći voz. rivanja, pohvaliti izvrstan prijevod i ma-
Uhvati ga sjenka sa psom. Oboje laju na PUPČANA VRPCA JEZIKA I estralan pogovor Nasera Šećerovića, koji
njega, policija u rupi postaje konkretni- IDENTITETA zaključuje rečenicom: “Tako se knjiga o
ja. Smješta ga u voz za Bolzano. Ona ima U dinamičnoj korespondenciji s drugim (uvijek) ispostavlja kao knjiga o
moć, on nema novca. Šverca se nazad do vremenom u kojem živimo piščeva nama samim.” n
STAV 21/1/2021 77
