Page 56 - STAV broj 196
P. 56
DRUŠTVO
savladati Rimljane, koji vjerovatno nisu Očito nisu obratili pažnju na nezadovolj- vlast, a zauzvrat da ga Rim prizna za po-
bili ni nešto jaki ni brojni. Nakon te prve stvo među ilirskim provincijalcima. litičkog lidera Breuka.
pobjede, ustanak se počeo rasplamsavati
postajući sve masovniji. Velej Paterkul tvrdi da se iskusni August Čin formalne predaje desio se na rijeci
“tresao od straha”. August i rimska javnost Bathinus (Bosna), vjerovatno u njenom
Osim slabašnih vojnih posada širom bili su zaprepašteni pa i prilično zabrinu- donjem toku, na breučkoj granici 8. go-
Ilirika, prvi na udaru ustanika bili su rim- ti zbog neočekivanog izbijanja ustanka u dine nove ere. Rimski pisci zabilježili su
ski građani i trgovci iz mediteranskog po- jednom širokom i susjednom prostoru. da je Baton Breučki zajedno s dijelom
dručja, naročito italski i primorski građani svoje vojske položio oružje “oborivši se
zbog svoje pravne, političke i narodnosne IZDAJA MEĐU USTANICIMA pred Tiberijevim koljenima”.
pripadnosti. S izbijanjem ustanka uslije-
dila je stihijska i skoro sistematska bru- August je na senatskoj sjednici izjavio Baton Dezitijatski bio je iznenađen
talna i totalna eliminacija svega onoga što da će, ako se ne poduzmu krajnje mjere, ovim postupkom. Nakon što je priznao
je u očima ustanika predstavljalo Rimsku neprijatelj za deset dana biti pred vrati- rimsku vlast, Baton Breučki nastojao je
državu i njene vrijednosti. ma Rima. Rimski vojskovođa Tiberije među svojim narodom osigurati poziciju
za gušenje ustanka u Iliriku imao je na novog lidera i uvjeriti ih da više ne uče-
Zapanjujućom brzinom ustanak se širio raspolaganju približno 190.000 vojnika. stvuju u ustanku. S tim ciljem obilazio je
prije svega zahvaljujući kretanju Batona. Međutim, imao je i jedan problem. Nije veća naselja uzimajući taoce kao garanci-
Gdje se on pojavljivao, tu se narod dizao mogao krenuti u Ilirik neposredno nakon ju da će ga narod podržavati. Međutim,
na ustanak. Velej Paterkul, Batonov savre- što je ustanak izbio, morao je prvo postići Baton Dezitijatski postavio mu je zasjedu
menik koji je zabilježio ovaj ustanak, kaže mirovni sporazum s Markoboduom, kra- te su se vojske dvojice Batona sukobile.
da “od Herkula nijedna nacija (politički ljem Markomanije, kako bi barem osigu- Vojska Breuka poražena je, a njihov vođa
narod u antičkom smislu) nije pokazala rao mir na jednom frontu. pobjegao je u gradsku utvrdu. Ne želeći da
takvu hitrost u pretvaranju svojih odluka se sukobljava s vlastitim narodom, Baton
u praktičnu realizaciju”. Nakon što je uspio postići mirovni Dezitijatski tražio je od stanovnika utvrde
sporazum s Makoboduom, Tiberije je kre- da izruče vođu Breuka, što su oni i učinili,
Na samom početku ustanku su se pri- nuo u Ilirik i, na iznenađenje mnogih, nije prije svega zato što su i oni osjećali da ih
družili Breuci, panonski narod Ilira. Nji- pokrenuo veliku ofanzivu protiv ustanika je Baton Breučki izdao.
hov vođa bio je Baton Breučki, a neka vrsta da ih dokrajči jednim udarcem. Nastojao
političkog vladara Pines. Dvojica Batona i je eliminirati ustanak dio po dio. Prvi cilj Baton Dezitijatski izveo je imenjaka
Pines bili su ujedno i najistaknutije vođe bio je ugušiti panonski dio ustanka. U toj pred sud, koji je činila ustanička vojska,
ustanka. Breuci su sebi za cilj postavili namjeri uspio je tako što se Baton Breu- te mu je presuđena smrtna kazna. Baton
zauzimanje važnog strateškog središta na čki nagodio s Tiberijem da izruči jednog Breučki je pogubljen. Poslije njegove smr-
Savi – Sirmijuma (Sremska Mitrovica), od vođa ustanka Pinesa i prizna rimsku ti, Panoni su se ponovo digli na ustanak,
dok je Baton Dezitijatski trebao zauzeti
strateške centre Salonu (Solin kod Spli- Tiberije je Batona Dezitijatskog i njegove saborce odveo
ta), kako bi ovladao primorjem, te Sisciju sa sobom u Rim, gdje su u lancima provedeni u trijumfalnoj
(Sisak). Nisu uspjeli. U bici kod Salone povorci. Baton je zatim nastanjen u Raveni, gdje je dobio
Baton Dezitijatski teško je ranjen. Nakon kuću i novac za izdržavanje. Ništa mu nije falilo i ništa mu
neuspjeha u zauzimanju strateških centara, nije bilo zabranjeno. Osim povratka u Ilirik. Koliko je dugo
pobunjenici su se okrenuli čišćenju svoje živio, kada, gdje i kako je umro, niko ne zna
teritorije od Rimljana i podizanju ostalih
ilirskih naroda na ustanak. Uz Batona su
stali ilirski narodi Panonije – Breuci i
Mezeji, zatim Delmati, Dezitijati, Piru-
sti i drugi. Bila je to vojska od približno
200.000 ljudi, mada se ovaj podatak uzi-
ma s rezervom, jer se smatra da su rimski
pisci pretjerivali govoreći o brojnosti voj-
ske. Na svom vrhuncu ustanak je obuhva-
tao kompletno područje današnje Bosne i
Hercegovine, dijelove Crne Gore, Slavoni-
je, veći dio Dalmacije, Srijema, područje
Sandžaka, jugozapadne Srbije, Kosova,
Makedonije i Albanije.
Posebna nevolja za Rimljane bilo je to
što su se prvi put u povijesti ilirski narodi
ujedinili i zajednički nastupali ustanovivši
vojno-politički savez s jasnim političkim
ciljevima. To je bila iznenadna politička
i vojna realnost na historijskoj pozornici
koja je izazvala poremećaje u širem geo-
političkom okruženju.
Izbijanje ustanka i njegovo rasplam-
savanje potpuno je iznenadilo Rimljane
i srušilo njihovo lažno uvjerenje u održi-
vost i prihvaćenost rimske uprave među
domorodačkim stanovništvom u Iliriku.
56 6/12/2018 STAV