Page 59 - STAV broj 196

Uz odlazak antologijskog pjesnika

SEAD BEGOVIĆ MUSLIMANSKI
“ZAGREPČANEC” I PISAC ČIJU
VELIČINU TEK TREBA PREPOZNATI

književnosti, i ona bi svakako trebala tra- Gledano iz perspektive bošnjačke knji- urbanog zagrebačkog miljea, sa svojom
gati za odgovorima na ova i ovakva pita- ževnosti, Sead Begović svojevrsna je “eg- specifičnom mikrokulturom, uključuju-
nja, a čime bi kroatistika sigurno otvorila zotična” pojava u bošnjačkoj književnoj ći i subkulturalni aspekt.
još jedan novi, dodatni krug u razumije- povijesti. To se posebno odnosi na njegov
vanju Begovićeva književnog djela. Istom početni i rani književni rad, tj. na Bego- Istina, ubrzo, počev od njegove dru-
logikom, bosnistici, odnosno historiji boš- vićevo književno stvaranje do devedesetih ge, a još izraženije od njegove treće knji-
njačke književnosti pripadaju ekvivalentna godina 20. stoljeća, odnosno na knjige kakve ge, Begović se počinje mijenjati. To je na-
pitanja, samo u suprotnoj perspektivi: šta su, najprije, Vođenje pjesme (pjesme; Zagreb, pokon cjelovitije prisutno u knjizi Nova
je to Sead Begović unio u bošnjačku knji- 1979), a potom i Nad pjesmama (pjesme; kuća (pjesme; Zagreb, 1997), simboličnoj
ževnost iz svojeg hrvatskog konteksta, iz Zagreb, 1984), Ostavljam trag (pjesme; Za- po svojem naslovu i prekretnom u ovom
njegova jezika, njegove književnosti i kul- greb, 1988) i Bad blue boys (pjesme i priče; smislu, pa je ova knjiga možda i središnja
ture, iz njegove tradicije i duhovnosti? I Zagreb, 1990), u kojima je Begović uglav- knjiga Begovićeve književne gradnje, a što
bosnistika bi svakako trebala tragati za nom sasvim karakterističan autor tadašnjeg se potom nastavilo u njegovim narednim
odgovorima na ova i ovakva pitanja, pri savremenog hrvatskog pjesničkog, odno- knjigama – Između dviju udobnosti (pjesme;
čemu bi i ona tako zasigurno otvorila nove sno uopće književnog stvaranja, s malo, a Zagreb, 2002), Prorok u našem vrtu (izbor
krugove u razumijevanju književnog djela nekad i bez neke bitnije veze sa specifič- iz poezije; Zagreb, 2002) i Sanjao sam smrt
Seada Begovića. Begović, istina, nije ne- nostima konteksta bošnjačke književnosti pastira (kratke priče; Zagreb, 2002). Tad,
posredno učestvovao u književnom živo- i kulture kako ovog vremena, tako i inače. nesumnjivo u vezi i s iskustvom rata i si-
tu Bosne i Hercegovine, pa nije bio pisac Posebno u svojoj prvoj knjizi, Begović je rove zbilje koja prodire i u njegov lični svi-
bosanskohercegovačke književnosti kao tad jedan od tzv. “offovaca” u hrvatskoj jet, ali i s iskustvom suočavanja sa životom
takve, niti se lično s njom izravno identi- književnosti, pjesnik antitradicionalist i kao takvim i iskustvom pune zrelosti, u
ficirao, što, međutim, ne znači da se nje- antimodernist, pjesnik sasvim savreme- Begovićevu poeziju i njegov književni rad
gova književna pojava ne može posmatrati nog trenutka, odnosno pjesnik okrenut uopće sve izrazitije ulaze i egzistencijalna
i s obzirom na širi bosanskohercegovački od pjesništva zaokupljenog primarno eg- pitanja, svijet vlastite i porodične privatno-
kontekst, makar u smislu da ga i Bosna zistencijalnim pitanjima ka prvenstveno sti, ali i društva, politike i svakodnevnog
i Hercegovina, kao zemlja njegovih pre- “tekstualnom konkretizmu”, dominanto postojanja, pa Begovićeva književnost
daka, također osjeća svojim. I to također pjesnik fragmentirane stvarnosti, jezičkog postaje između svega ostalog i
treba imati u vidu, naročito u bosnistič- ludizma i konstruiranosti književnog svi- “životnija”, a svakako
koj perspektivi. jeta, pjesnik slobodne misli i tijela, kao i je sve ličnija i

Sead Begović bio je, dakle, interlitera-
ran i interkulturalan pisac, ali ne na način
danas aktuelnih moda i pomodnosti, već
suštinski, organski, po stvarnoj izraslosti iz
oba ova književna i kulturalna konteksta,
i hrvatskog i bošnjačkog, a konačno i po
svojim svojevrsnim traženjima, pa i stvar-
nim dramama identiteta. Doduše, ovakva
traženja i ove identitetske drame nisu neka
od dominantnih tematsko-motivskih čvo-
rišta Begovićeva književnog djela, ali jesu
prisutne u njemu kao svojevrsna konstanta,
diskretna ali realna, a možda i kao jedan
od niza važnih, duboko unutrašnjih i su-
štinskih pokretača Begovićevih i ljudskih
i književnih nemira, odnosno njegovih i
ljudskih i književnih traženja. A to na po-
seban način određuje mjesto Seada Bego-
vića u hrvatskoj i bošnjačkoj književnosti.

STAV 6/12/2018 59