Page 75 - STAV broj 145
P. 75
U martu 1994. godine
sa svojim dervišima
šejh Ahmed je u
renoviranom mektebu
Majdanske džamije
otvorio Majdansku
tekiju. Bila je to prva
tekija otvorena u
Tuzli nakon Drugog
svjetskog rata
Rješenje za rad Katedre Mesnevije u Tuzli
Atmosfera u Tuzli nije bila prijevodu i komentaru, u kojem piše: rata. “Njegov šejh Sulhija Hadžimejlić ga
povoljna, nimalo sufijska, “Meni, zapravo, nije stalo do toga šta će je s pravom nazvao osnivačem nakšiben-
kako kaže Omer Mešić, pa ko reći i misliti o ovom mom skromnom dijskog tarikata u Tuzli. Paralelno s ovim
se njegov otac povukao i radu, budući da ja to ne činim ni radi poslovima, pokrenuo je i aktivnosti za iz-
prevodio vrijeme u samoći, sticanja ugleda i slave niti radi materi- gradnju nove nakšibendijske tekije, koja
održavajući kontakte sa jalne koristi, nego samo zato da bih ovo biva izgrađena i otvorena 1996. i danas
šejhovima iz Visokog štivo i ove misli – koliko znam i mogu nosi njegovo derviško ime”, piše Pajević,
– približio našem čovjeku.” navodeći da je derviško ime šejha Mešića
“Njegov prijevod Mesnevije je prozni. bilo Ahmed Nurudin. Osim prijevoda i
Ovo je nužno naglasiti zbog mogućeg či- OBNOVA NAKŠIBENDIJSKE komentara Mesnevije, šejh Mešić preveo je
tateljeva prigovora ili zapitanosti zašto je TRADICIJE U TUZLI i kapitalno djelo Istine o tesavvufu Abdula
prijevod u prozi kad je iz naslova djela Kadira Isaa. Godine 2003. publicirano
Mesnevija jasno da je pisano u poetskoj Nakon što je 17. decembra 1989. godi- je i njegovo autorsko djelo Šta je islam i
formi klasične perzijske književnosti u ne, na dan Mevlanine smrti, poznat pod šta islam nudi čovječanstvu, pisano od ja-
kojoj se rimuju polubejtovi; odnosno, imenom Šeb-i arus, održao predavanje o nuara do augusta 1993. godine.
zašto prevodilac nije posvetio gotovo Dželaluddinu Rumiju u Šarenoj džamiji Sredinom 1994. godine Mešićevo
nikakvu pažnju poetsko-estetskoj ravni u Tuzli, Ahmed ef. je sredinom naredne zdravstveno stanje počelo je slabiti, ali
djela? Odgovor na ovo pitanje iziskuje godine sa zvaničnicima Odbora Islam- su njegova pronicljivost i umne sposob-
pravilno razumijevanje tradicionalnog ske vjerske zajednice u Tuzli razgovarao nosti ostale potpuno očuvane. Delegacija
pristupa Mesneviji, na kojem je odnjego- i usmeno dogovorio da počne održavati Islamske zajednice na čelu s muftijom
van i Ahmed-ef. Taj pristup, karakteri- predavanja iz Mesnevije. “Na sjednici od Huseinom ef. Kavazovićem, danas rei-
stičan za mesnevihane, Mesneviju motri 26. jula 1990. godine OIVZ Tuzla je pre- sul-ulemom, posjetila ga je 14. oktobra
kao djelo namijenjeno za iršad – uputu ma tom dogovoru donio zaključak ko- 1994. godine, a isto poslijepodne ga je
recipijenata (čitalaca i slušalaca), te je jim se odobrava održavanje predavanja zijaretio i šejh Mustafa ef. Mujić, pozna-
stoga razumljivo zašto je i Ahmed-ef. iz Mesnevije, čime je ozvaničeno posto- tiji kao hafiz s Paleža. Dva dana posli-
svoju prevodilačku metodu podredio janje katedre Mesnevije u Tuzli”, piše dr. je, šejh Mešić održao je svoje posljednje
takvom razumijevanju Mesnevije”, piše Pajević. Za šejha nakšibendijskog tarikata predavanje iz Mesnevije u nakšibendij-
Mubina Moker u tekstu Mesnevija – za- imenovao ga je visočki kadija šejh Sulhija skoj tekiji u Tuzli. Posljednji tuzlanski
navijek otvorena knjiga. Kao potvrdu ovih Hadžimejlić 1. septembra 1991. godine, kadija i obnovitelj nakšibendijskog tari-
riječi, Mubina Moker navodi i citat šejha a te je godine šejh Mešić obavio i hadž. kata u ovom gradu, šejh Ahmed Mešić,
Ahmeda Mešića iz predgovora svom preselio je na bolji svijet 25. oktobra.
U martu 1994. godine sa svojim der- Iza sebe je ostavio zikir-halku i vrijed-
višima šejh Ahmed je u renoviranom na djela koja i danas čitaju i izučavaju
mektebu Majdanske džamije otvorio njegovi poštovaoci. n
Majdansku tekiju. Bila je to prva tekija
otvorena u Tuzli nakon Drugog svjetskog
STAV 14/12/2017 75
