Page 63 - STAV broj 284
P. 63

Hrvatski Romi: Dugo skrivana
                                                         povijest stradanja u holokaustu
                                                                               bio je u početku smješten u selu Uštica u
                                                                               iseljenim srpskim kućama, no ubrzo je,
                                                                               zbog velikog broja zatočenih, bio premje-
                                                                               šten u prekosavsko selo Gradina. U tom
                                                                               su se selu provodile masovne likvidacije,
                                                                               iscrpljivanje glađu. Jednu grupu zatoče-
                                                                               nih Roma logorske vlasti iskorištavale su
                                                                               za ubijanje i sahranjivanje logoraša, te za
                                                                               izgradnju nasipa i zidova oko logora. Dio
                                                                               Roma stradao je i u drugim logorima, a
                                                                               najviše u logoru “Danica” u Koprivnici.
                                                                                  Kada je riječ o saradnji Roma s vlastima
                                                                               NDH, treba razlikovati one koji su sarađi-
                                                                               vali unutar logora i onih koji su zajedno s
                                                                               ustašama učestvovali u ubijanjima stanov-
                                                                               ništva u pojedinim mjestima. Premda je
                                                                               zasad broj tih primjera mali, dalja istraži-
                                                                               vanja pomoći će da se utvrdi da li je bilo
                                                                               romske kolaboracije. Slučajeve u kojima je
                                                                               neromsko stanovništvo, često u saradnji s
                                                                               lokalnim vlastima, pokušalo spasiti Rome
                                                                               od ustaškog progona i deportacija u logo-
                                                                               re D. Vojak ne posmatra kao organizirani
                                                                               otpor stanovništva prema vlastima NDH,
                                                                               već ga tumači kao neposredan izraz (ljud-
                                                                               skog) suosjećanja neromskog stanovništva
                                                                               prema progonu Roma.

                                                                               KOLIKO JE ROMA UBIJENO
                                                                                  U vezi sa stradanjem Roma, niz autora
                                                                               bavio se procjenama i izračunima broja ubi-
                                                                               jenih. Upoređivanjem broja Roma iz pre-
                                                                               dratnih popisa stanovništva, kao i podataka
                                                                               do kojih su došli u svojim istraživanjima,
                                                                               N. Lengel-Krizman iznosi broj od 8.570
                                                                               ubijenih, A. Miletić 19.532 iz Hrvatske i
                                                                               4.126 iz Bosne i Hercegovine, M. Bulajić
                                                                               40.000, R. Đurić ističe prvo 40.000, potom
                                                                               60.000, M. Pisari navodi da je od aprila do
                                                                               jula 1942. godine ubijeno između 22.000 i
                                                                               28.000 Roma i da je za veliku većinu njih,
                                                                               za više od 22.000, utvrđen identitet.
                                                                                  Prema iskazima preživjelih zatočenika,
                                                                               u Jasenovac je dovedeno približno 40.000
                                                                               Roma, koji su pobijeni. Spomen-područje
                                                                               Jasenovac objavilo je 2007. godine “Poime-
                                                                               nični popis žrtava koncentracionog logo-
                                                                               ra Jasenovac” iz Drugog svjetskog rata, na
                                                                               kojem su imena 14.750 Roma. Na popisu
                                                                               je oko 935 Roma iz Bosne i Hercegovine.
                                                                               Skoro je isti broj i u dokumentaciji Zemalj-
                                                                               ske komisije za Bosnu i Hercegovinu za
                                                                               utvrđivanje zločina okupatora i njihovih
                                                                               pomagača. Na popisu stanovništva iz 1931.
                                                                               godine u Bosni i Hercegovini (Drinska i
                                                                               Vrbaska banovina) bilo je 11.272 Roma.
                                                                               Na sljedećem popisu iz 1948. godine u
                                                                               Hrvatskoj je bilo 405, a u Bosni i Herce-
                                                                               govini 442 Roma.
                                                                                  Povijest stradanja Roma na području
                                                                               Nezavisne Države Hrvatske (NDH) dugo
                                                                               je bila zanemarivana i potiskivana. Zbog
                                                                               toga, rad na prikupljanju podataka o žrtva-
                                                                               ma još nije završen niti je broj poimenično
                                                                               utvrđenih žrtava konačan. U Arhivu Bosne


                                                                                                    STAV 13/8/2020 63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68