Page 68 - STAV broj 284

DRUŠTVO

Gutenbergova štamparska mašina najprije je
odštampala “Türkenkalender”, a tek potom Bibliju

predrasuda o njima. Obje riječi drago-
cjen su prilog razumijevanju tadašnjih
predrasuda o Orijentu i njegovom naj-
važnijem protagonisti, Turčinu. Jer, isto
onako kako je Türkenkalender davao laž-
nu sliku buduće propasti Carigrada, tako
je riječju “getürkt”, nazivu koji označa- Iako je Osmanlijama bilo u interesu da se njihov
va i jedan narod i jednu vjeru, pridoda-
ta sadržina koju ni on ni ona nikako ne pouzdani saveznik, švedski kralj, ruski neprijatelj, što
mogu imati. prije vrati u svoju domovinu, da sa sjevera ugrožava
“Getürkt” je nastao od prvog poku-
šaja čovjeka da napravi nešto što bi nâs, ruske interese, Karl XII je godinama odbijao da napusti
današnje stanovnike postmodernog svi- Osmansko carstvo. Jednom su ga prilikom Osmanlije čak
jeta, moglo podsjećati na vještačku inte-
ligenciju ili prvog robota. i silom pokušale natjerati da se vrati u svoju kraljevinu.

ROBOT NA DVORU MARIJE TEREZIJE Došlo je čak i do oružanog sukoba, u švedskoj historiji
Godina je, dakle, 1769. godine. Sce- poznatog pod nazivom “‘kalabalik’ u Benderu”. Riječ
na je dvor carice Marije Terezije. Au-
strija, nacija koja je dvaput zaustavila “kalabalik” (turski za “mase”) tako je postala švedska
proboj Osmanskog carstva u Zapadnu
Evropu. Beč, u kojem je spravljen prvi riječ za “nevolje”
Kipferl; kroasan u obliku polumjeseca
na osmanskoj zastavi. Prvi put tako uo- Danas to zovemo reklamom, ali ni u drev- Mašina nazvana “Schachtürke” izgle-
bličen u znak sjećanja na odbranu Beča nom Egiptu nije bilo mnogo drugačije. dala je poput stola sa šahovskom tablom.
1683. godine, kroasan je danas jedan od Kao što nije drugačije ni danas, kada iz Za stolom je sjedila figura Turčina s tur-
delikatesa na već spomenutoj tradicio- naših mobilnih telefona “progovaraju” banom na glavi i dugom, bijelom bra-
nalnoj švedskoj fiki. Siri, Alex ili Bixbi. dom. Robot-Turčin. Zasigurno, kao što
Koju godinu prije predstavljanja pr- Baron Wolfgang von Kempelen kon- je jednom rekao pisac naučne fantastike
vog, ali lažnog robota mađarski inženjer struirao je “Schachtürke”, inteligentnu Arthur C. Clarke, svaki tehnološki izum,
i izumitelj, baron Wolfgang von Kempe- mašinu za šah za koju je tvrdio da može ako je dovoljno inovativan, ostavlja do-
len prisustvovao je mađioničarskoj pred- poraziti čak i najboljeg živog šahistu. jam magije. Međutim, tehnološka magija
stavi upriličenoj u čast carice. Kao što je Mnogi su se upecali na mamac, povjero- “Schachtürke” bila je puka iluzija. Bez
Mojsije pobijedio faraonove iluzioniste, vali u iluziju, uključujući čak i državni- supstance. “Schachtürke” je bila mario-
tako je i Wolfgang poželio nadmašiti ma- ke poput Franklina i Napoleona. Priča se neta kojom je upravljao čovjek sakriven
đioničare Marije Terezije. Kroz histori- da je Napoleon, koji je koju godinu rani- od očiju posmatrača. Ništa drugo do eg-
ju, zabava i izum često idu zajedno, kao je porazio Austriju u bici kod Wagrama, zotična varka u stilu faraonovih mađi-
supstanca i forma. Jer, da bi se odomaćio, nakon poraza od “Schachtürke”, ljutito oničara. Bez božanske srži, bez mojsi-
svakom izumu potrebna je dobra priča. pobacao šahovske figure. jevskih čuda.

68 13/8/2020 STAV