Page 69 - STAV broj 334

U razgovor se ubaci i teta Hata: “Dino, – Dovoljno je star. Tu istinu znaju svi državnom vlasništvu promovirane su soci-
Nafa te pozdravlja. Čuli smo se preko radio- od 7 do 77 godina! – odgovori djed. Potom jalističke vrijednosti: zajedništvo, kolekti-
amatera. Dobro je.” Nafa je bila Salihova nastavi – Salih, tu je i naša snaga. Nema vitet, ravnopravnost, antifašizam...
i Hatina kćerka, mamina najbolja druga- rezervne opcije, nema rezervne domovine. Ipak, oči i duša mlađih generacija bili
rica. Završila je studij biologije početkom Bosna je sve što imamo! Ako ustuknemo, su usmjereni ka Hollywoodu, MTV-u,
osamdesetih. Zaposlila se u “Agrokomer- neće nas biti... Možda tek po historijskim NBA-u. Čitava jedna subkultura. Ko se
cu” u Velikoj Kladuši. U međuvremenu se enciklopedijama, poput poglavlja o nesta- mogao sjetiti ijednog ruskog glumca ili
i udala i tako je “Olovka” ostala u Krajini. lim indijanskim plemenima! glumice... Ili bolje rečeno, ko nije gledao
“Kako je Galib”, upita djed. “Dobro je. Potom je napravio nekoliko koraka Toma Cruza u Top Gunu ili Supermana? Ko
Sekiramo se svaki put kada ode na liniju. ukrug, vratio se na svoje mjesto, sjeo, po- nije znao za Michaela Jordana i potajno že-
To nam je vječna briga”, reče teta Hata za gledao prema meni i sasvim staloženo, pot- lio leteće “Nike” patike – “Air Jordanke”?
svog sina. Mama je u međuvremenu pripre- puno suprotno maloprijašnjem raspolože- Uostalom, je li to i bitno u ovom momen-
mila kahvu i donijela slatko od dunja – dio nju rekao: “Ne treba se plašiti, niko nije tu?!? Nismo učeni o velikosrpskom naci-
zimnice, onog što smo donijeli iz Kladnja, davao šansu ni partizanima protiv Švaba, onalizmu, ekspanzionizmu, zločinima u
čini mi se od tetke Dike. Italijana... Bio sam godina kao i ti. Vodili prošlosti počinjenim u to ime!!! Historija
Po “starom dobrom običaju”, za one su pravedan rat, a to je jače oružje od sve je najbitniji predmet koji svaki Bošnjak,
koji nemaju pristup električnoj energiji, tehnike!” još od dječije dobi, treba znati! Posebno
obavezno smo uključivali radio, kao da je onaj dio naroda uz Drinu, krvavu Drinu.
vrijeme šezdesetih. Imali smo sreće, mo- Iz tih misli prenu me prijekoran Hatin glas
gli smo slušati Radio Bosne i Hercegovine. Ako ustuknemo, neće upućen Salihu, koji je uveliko polemizi-
Nije bilo ometanja signala. Upravo su bile rao s djedom: “Manite se visoke politike.
emitirane vijesti. Pravilo je da se ne pri- nas biti... Možda Salih, završi to zašto smo došli. Trebamo
ča za vrijeme informativnih emisija. Po- tek po historijskim kući prije policijskog sata!”
mno su se pratile vijesti s ratišta diljem Iz crne torbe Salih je pažljivo vadio
zemlje, Salih i Hata s naročitim fokusom enciklopedijama, poput alat, dlijeta, malu žagu, kliješta, lijepak
na zbivanja u Cazinskoj krajini. Agresor poglavlja o nestalim i žicu. “Dođi ‘vamo da nešto i naučiš”,
je zaposjedao sve više i više teritorija. Na- obrati se meni.
kon vijesti, uslijedio je tematski prilog o indijanskim plemenima! Dobio sam zadatak da prerežem dašči-
Mastrihtskom sporazumu. Govorilo se o cu. Čika Salih upravo je uvijao žicu. Za-
padu željezne zavjese i ujedinjenju Evrope tim je u daščicu urezao prostor veličine
nakon skoro pedeset godina hladnoratov- RATNA DERATIZACIJA dva kvadratna centimetra. Spojio je žicu i
ske atmosfere. Prvi put sam čuo i pojam Taj drugi dio govora zvučao je ohrabru- drvo i za nepuna dva sata imali smo četiri
Evropska unija. juće, optimistično, uvjerljivo... Ipak, nagnao klopke za miševe. Postavljene su u uglove
Djed je u nekom momentu s dozom me na razmišljanje, bolje rečeno promišlja- manje sobe. Ondje gdje su se čuli miševi.
frustracije počeo komentirati samu emisiju. nje, uspoređivanje onoga što sam učio iz Stavio sam komadiće feta sira. Čulo se sik-
– Kakav kraj! – reče djed. udžbenika s novostečenim iskustvom rata. tanje. Mali poljski miševi izvukli su se iz
– Kako misliš, Nedžmija? – upita čika Života u ratu. Najjednostavnija definicija svojih jazbina, ugniježđeni negdje u ladicu
Salih za pojašnjenje. rata kaže da je to politika koja se vodi oru- kreveta zvanog “sećija Lidija” – made in
– Kakva drama dvadesetog stoljeća! Dok žanim putem uz primjenu vojne sile. Učili Stupčanica, lokalna tvornica namještaja.
se ovi iz istočnog lagera ujedinjuju u jednu su nas, indoktrinirali, kroz obrazovni pro- Mogao sam posmatrati, promolio je gla-
Evropu, kod nas klaonica! Bježali smo im gram u bivšoj Jugoslaviji još od najranije vu, osmotrio teren, zatim je izišao i drugi.
bar dvadeset godina po svim parametrima dobi, odmah nakon što naučite čitati i pi- Sjedio sam na sećiji. Pažljivo sam raz-
razvoja. Gledao sam kako suše vrećice od sati, da se ratovi dijele na odbrambene i maknuo spužvu i kroz pregradne daščice,
čaja na moru da bih ih ponovno mogli ko- napadačke. Na pravedne i nepravedne. U podnice kreveta, posmatrao tu igru. Prvi je
ristiti! Česi, Mađari, Rumuni, Poljaci, Bu- međunarodnih odnosima Jugoslavija je bila miš došao do klopke, a zatim i drugi! Samo
gari, molim lijepo?! A mi ovdje, na pragu “nesvrstana”. Na jednoj strani bio je “im- što je stupio nožicom na označeni dio mišo-
dvadeset prvog stoljeća, u vrijeme satelit- perijalistički” Zapad, a na drugoj rigidni i lovke začuo se prasak, smrtni fijuk opruge
skih antena i telefona, dok Istočna Evropa represivni Sovjetski Savez. Sjećam se kako koja je potom gotovo prepolovila sićušno
slavi slobodu, odlazak i posljednjih ruskih je to objasnila učiteljica Hasna negdje na tijelo glodavca. Bilo mi ga je žao. Sigurno
trupa s evropskog kontinenta, čekamo po- početku četvrtog razreda, kada smo učili je to bio brži, čini mi se, i pravedniji na-
kolj ili progonstvo. Jedan evropski narod o Pokretu nesvrstanih: “Jugoslavija vodi čin za umiranje od otrova i lijepka, gdje
osuđen je na nestanak. U Evropi! Toj istoj slobodarsku politiku. Nismo za blokovsku bi se miš ponekad satima koprcao, ako bi
Evropi “jedinstva” i lijepih želja. Pustili su podjelu svijeta. Nemamo obaveza niti pre- se zalijepio, a da prije toga nije progutao
četnike. “Ako četnička vojska (djed je ustao ma NATO-u, niti prema Varšavskom pak- dovoljnu količinu otrova.
i rukom pokazao u pravcu istoka) s Pridvo- tu. Vidite kako je to završilo na primjeru “Isplatili” smo Saliha s dvije flaše je-
rice, dva kilometra zračne linije od nas, ili Čehoslovačke šezdeset osme. Poslani su stivog ulja, dijela od onog što je ostalo u
ovi iz pravca Luku prodru” – tu je zastao, tenkovi. Nama to ne treba!” zalihama iz prodavnice. Ujutro sam iz-
pa zatim teatralno povišenim tonom rekao Godinama smo učeni da je jugoslaven- bacio dva miša, u toku dana još jednog.
– “čeka nas ista sudbina Bratunca, Vlase- ski oblik socijalizma model kakav treba Nisu se više čuli niti smo nailazili na bra-
nice, Višegrada... Logori, klanje, silovanje, zaživjeti diljem planete. “Amerika i En- bonjke. Ni traga niti glasa od glodavaca.
ubijanje, premlaćivanje, progon...” – završi gleska bit će zemlja proleterska” – bila je Ratna deratizacija uspješno provedena!
djed besjedu, iziritiran valjda tim kontra- dobro znana krilatica... U suštini, u školi, Uklonjeni glodavci. Ostale su još samo
stom, onim što je čuo na radiju. kroz obrazovne programe, priredbe, pra- najkrupnije, najopasnije, najprefriganije
– Nedžmija, nemoj tako pred djetetom! znike i ostale događaje od društvenog zna- štetočine diljem zemlje. One sa šubarom
– upozori ga Salih. čaja, putem medija koji su bili isključivo u i kokardom. n

STAV 30/7/2021 69