Page 71 - STAV broj 334

desetak, a ponegdje i stotinjak metara dalje od
rijeke. Na taj način su bili zaštićeni od izli-
vanja, poplava i od manjih promjena tokova
tada nereguliranog korita Kolubare. Dakle
glavni poslovni život Valjeva odvijao se na
desnoj ili južnoj obali Kolubare, dok se na
lijevoj odvijao porodični život. U doba Evli-
jine posjete Valjevo je odavalo sliku klasične
orijentalne kasabe. Pošto je Valjevo bilo uda-
ljeno od krajnjih granica Osmanskog Carstva
u Evropi, ono u ovom periodu nema vojni zna-
čaj, a u njemu nema ni utvrđenja. Ono ranije
pominjano utvrđenje je opustjelo i propalo.
Vjerovatno je bilo u pitanju utvrđenje tipa
palanke, odnosno fortifikacija drvenog, pali-
sadnog karaktera, čijih ostataka u Čelebijino
doba vjerovatno nije ni bilo.
Ali trgovački značaj Valjeva je porastao.
Do valjevske kotline se moglo stići iz Saraje-
va, Užica i Beograda, dok su putevi koji vode
od tih tada veoma značajnih mjesta poveziva-
li Valjevo i s drugim udaljenijim krajevima.
Valjevo je postalo značajno saobraćajno i tr-
srednjovjekovnog trga polahko prerasta u dolini. Pominje i tri drvena mosta na rijeci govačko čvorište, što je dovelo do njegovog
muslimansku kasabu. Kolubari. Najznačajnija je svakako posjeta ubrzanog razvoja i povećanja broja stanovni-
Popis iz 1560. godine pokazuje da Va- Valjevu Evlije Čelebije, koji je ovdje boravio ka. Povećanje naseljenosti najviše je posljedica
ljevo ima pet muslimanskih mahala, s 293 1660. godine i ostavio značajne informacije. priliva muslimanskog stanovništva sa strane.
domaćinstva i jednu kršćansku mahalu s 51 On kaže da je grad osvojio Porča i do teme- Valjevo je postalo prava muslimanska balkan-
domaćinstvom. Proces prihvatanja islama, do- lja ga porušio. Valjevo je has smederevskog ska kasaba srednje veličine.
seljavanje muslimana iz drugih mjesta i rast sandžak-bega i njime upravlja njegov vojvo- Bilo je trgovački centar sjeverozapadnog
naselja dobija još veći intenzitet. Osmanski da. Valjevo je u ovo doba i kadiluk. U Valjevu dijela Smederevskog sandžaka, važno karavan-
popis iz 1560. godine nam pokazuje da se broj nema vojnog garnizona. sko odmorište na putevima koji su iz primorja
valjevskog stanovništva utrostručio. Kasaba Ima 6 mahala i 870 prizemnih i na sprat i bosanskih krajeva vodili ka Beogradu i Nišu,
sada ima oko 2.060 stanovnika. Muslimani su kuća, ćeramidom i šindrom pokrivenih, s vino- važnim putnim odrednicama na Carigradskom
većina. Njih je oko 1.760, a kršćana oko 300. gradima i baščama. U kasabi je živjelo oko 5.200 drumu. Valjevo je bilo zborno mjesto u kome
Valjevo tada ima najmanje jednu džamiju, stanovnika. Ima desetak džamija s mihrabom, su se prikupljali trgovci iz drugih, većih cen-
mada nije isključeno da ima i više od jedne. tri mekteba i dvije tekije. Džamija u čaršiji je tara, da bi tu formirali svoje karavane.
Valjevo koncem 16. stoljeća postaje važna povelika. Ima prostranih kafana, nema krčmi Valjevo je tada bilo na zenitu svog us-
karavanska stanica na drumu, kasaba s dosta i bozadžinica. Prostrana zelena musala nalazi pona, nakon čega će uslijediti ne samo sta-
muslimanskih zanatlija i privredno središte se među alejama i vrtovima, pa na njeno tlo gnacija već i drastično opadanje. Kao što je
svoje ruralne okoline. Valjevo bilježi demo- ni ljeti ni zimi ne dopiru sunčevi zraci. Sredi- udaljavanje granice stvorilo uvjete da neka-
grafski, urbani i privredni razvoj. Kasaba se nom kasabe teče rijeka Kolubara, dijeleći na- dašnji trg ponovo počne da se razvija, tako
nalazila baš na mjestu današnjeg urbanog selje na dva dijela. Na njoj ima most. U Valjevu će i njeno ponovno vraćanje na Savu nakon
jezgra grada. postoji i hamam i dva hana. Na desnoj obali, Velikog bečkog rata (1683–1699) uvjetovati
Početkom 17. stoljeća kroz Valjevo je u na mjestu današnjeg trgovačko-zanatskog cen- neumitno opadanje.
dva maha 1612. i 1620. godine prošao Du- tra ”Tešnjar”, nalazila se i tada valjevska čarši-
brovčanin, papski izaslanik Bartol Kašić. Na ja, sa stotinjak dućana, hamamom i najmanje OSMANSKO-AUSTRIJSKI RATOVI I
osnovu njegovog opisa Valjeva, saznajemo da jednom džamijom. Tu su bile kafane i hanovi. POSLJEDICE
tu postoji jedan karavan-saraj, da je mjesto Na desnoj strani Kolubare, na padinama brda, Već 1688. godine srpski ustanici, koji su
”brojno pučanstvom” i da putnici-namjer- bilo je još nešto objekata, odnosno privatnih stali na stranu austrijske vojske, zauzeli su
nici u njemu mogu nabaviti sve što im treba kuća i možda još koja džamija. Valjevo. Osmanske trupe povratit će ovo mje-
za nastavak puta. Valjevo je razvijeni tržni Preko drvenog mosta na Kolubari pre- sto, da bi ga Austrijanci još jednom zauzeli
centar na frekventnom putu. lazilo se na lijevu obalu rijeke, u znatno širi 1697. godine. Krajem te godine opet je bilo
Nekoliko godina nakon Kašića kroz Va- dio valjevske kotline, na veliku ravnicu, gdje u osmanskim rukama. Sada je granica pono-
ljevo prolazi francuski diplomata Louis Ge- je bio smješten najveći dio valjevskih kuća, vo išla dolinom rijeke Save, do njenog ušća
deon. On za Valjevo kaže da je mnogoljudno, s velikim avlijama u okviru kojih su bile ba- s Drinom, da bi tu skrenula na sjever prema
prostrano, “prijatno po velikom broju vrto- šče, vinogradi i vrtovi. Kuće su bile raspore- Tisi. Tako je Valjevo, poslije stoljeće i po neo-
va”. Zatim dodaje: “Valjevo se nalazi na bri- đene u mahale, s jednom ili više džamija u metanog razvoja duboko u pozadini, a time i
jegu s koga se otkrivaju široke ravnice koje svakoj. Na toj strani nalazila se i musala, sa daleko od svih mogućih razaranja koja ratovi
se protežu sve do Beograda, gdje smo stigli svojim kapijama i čuvarima, koja je korište- nose sa sobom, opet postalo naselje u blizini
tri dana kasnije.” na za kolektivne namaze, ali i za šetnju, od- nemirne granice.
U djelu Ogledalo svijeta, nastalom 1650. mor i razgovore. Muslimansko stanovništvo, kao nosilac nje-
godine, najstariji osmanski geograf Mustafa Dakle, najveći stambeni dio muslimanskog nog tadašnjeg privrednog života i razvoja, po-
Hadži Kalfa nam kazuje da u Valjevu posto- Valjeva i najveći broj džamija bio je smješten tražilo je utočište u udaljenijim predjelima i na
ji 9 džamija i 2 hamama. Naselje se nalazi u u ravnici na lijevoj, sjevernoj obali Kolubare, sigurnijim mjestima. Međutim, s jenjavanjem

STAV 30/7/2021 71