Page 60 - STAV broj 399
P. 60
DRUŠTVO
U Velikoj Kladuši promovirana knjiga Alije Redžepovca
“Između dva zla/Između Scile i Haribde”
KORIJENI VELIKODRŽAVNIH
ASPIRACIJA NA RAČUN
BOSNE I HERCEGOVINE
Ključni dio knjige odnosi se na posljednja dva stoljeća, kada je bosanskohercegovački
prostor bio otvoreno izložen i “zamućen” utjecajima iz Srbije i Hrvatske, a u kojima su svoje
prste imali istaknuti članovi pravoslavne i Katoličke crkve iz susjedstva.
Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ nastavnik historije i geografije porijeklom navedeno svoj će epilog imati u Genocidu
iz Konjica, zaposlen u Prvoj osnovnoj školi u Srebrenici i stotinama drugih stratišta i
u Velikoj Kladuši. grobnica širom Bosne i Hercegovine koje
akon višegodišnjeg istraživačkog Knjiga Između dva zla/Između Scile i su bile posljedica agresije u periodu od
rada o temi uloge i utjecaja vjer- Haribde govori o utjecajima i aktivnosti- 1992. do 1995. godine.
skih/religijskih zajednica na druš- ma, te negativnoj ulozi koju su imale Srp-
Ntveno-politička dešavanja u Bosni ska pravoslavna, ali i Katolička crkva i ANALIZA VELIKOSRPSKOG NARATIVA
i Hercegovini, u Velikoj Kladuši objavlje- njihova rukovodstva u dešavanjima u Bo- Knjiga tretira mnoge datume, događaje
na je i 21. oktobra promovirana knjiga Iz- sni i Hercegovini kroz duži period, što se i ličnosti unazad više od dva stoljeća, počev
među dva zla/Između Scile i Haribde. Autor da pratiti i iščitavati iz domaćih i stranih od Prvog i Drugog srpskog ustanka, preko
ove vrijedne knjige jeste Alija Redžepovac, historijskih izvora. Autor zaranja u dalju Načertanija Ilije Garašanina iz 1844. godine,
prošlost, sve do crkvenog raskola 1054. sve do Memoranduma SANU-a i rata deve-
godine pa i mnogo dalje. Bavi se i perio- desetih u kojem su srpska politika i Srpska
dom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, pravoslavna crkva, uz pomoć akademske
dotičući se nezaobilaznih činjenica koje zajednice, sinhronizirano djelovali u cilju
ukazuju na bosansku posebnost i sve ono ostvarenja plana o Velikoj Srbiji na račun
zbog čega su pripadnici Crkve bosanske Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske.
bili izloženi pritiscima i progonima od Poznate sintagme “Srbi na okup” iz 1939,
Rimokatoličke crkve. Tu autor stavlja ak- “Homegona Srbija” Stevana Moljevića iz
cent na križarske ratove protiv Crkve bo- 1941. ili “Svi Srbi u jednoj državi”, ali i
sanske, te nastojanja papa da u različitim neke druge nacionalšovinističke izjave i
periodima preko ugarskih vladara, Eme- parole poput one episkopa Amfilohija Ra-
rika, Kolomana, Ljudevita i Sigismunda, dovića da je “Strašnije od ubiti muslimana
iskorijene “bosansku herezu”. Knjiga ne jedino biti musliman” predstavljaju samo
zaobilazi ni period osmanske uprave kada djelić velikosrpskog narativa koji u ovoj
su na bosanskom tlu nekoliko stoljeća u knjizi analizira Alija Redžepovac, a čije su
miru i harmoniji većinski živjeli i jedni negativne posljedice na svojoj koži osjeti-
na druge bili oslonjeni pripadnici četiri le hiljade građana Bosne i Hercegovine.
monoteističke zajednice, muslimani, pra- Njegova se knjiga bavi i dešavanjima iz
voslavci, katolici i Jevreji. ugla zapadnog susjeda, ulogom Katoličke
Sve navedeno autoru će poslužiti kao crkve i njenim aspiracijama još iz vremena
dobra priprema čitaoca za ključni dio koji srednjeg vijeka. U tom smislu Redžepovac
se odnosi na posljednja dva stoljeća, kada je se osvrnuo i na tezu o “hrvatskom držav-
bosanskohercegovački prostor bio otvoreno nom pravu” Ante Starčevića, na okolnosti
izložen i “zamućen” utjecajima iz Srbije i stvaranja Banovine Hrvatske 1939. godine
Hrvatske, a u kojima su svoje prste imali na račun Bosne i Hercegovine, na formi-
istaknuti članovi Pravoslavne i Katoličke ranje Nezavisne Države Hrvatske i njenu
crkve iz susjedstva. Ti utjecaji su stanov- otvorenu spregu s vodećim službenicima
ništvu Bosne i Hercegovine, posebno Boš- Katoličke crkve u Hrvatskoj, na osnivanje
njacima muslimanima, donijeli puno zla, nelegalne tvorevine Herceg-Bosne 1991.
Alija Redžepovac masovna stradanja, ubijanja, progone. Sve godine, te na ulogu službenog Zagreba u
60 28/10/2022 STAV