Page 65 - STAV broj 399

ispod visoko uzdignutog potkrovlja stje- reklo bi se, pod fenjerom okačenim na stup
ranog u špic sasvim jasno se vide terakot- ulične rasvjete. To ne može biti nikakva
no-crvene freske. Stručnjaci kazuju da su božica, ni grčka ni rimska, svi mitovi su
rađene u zgrafito tehnici te da je ovo jedi- iza nje, a ona sama kao da je iskoračila iz
na građevina na Balkanu ukrašena slika- šikare vremena, pregazila sve moguće ere
ma izrađenim tako što se crtež direktno i pojavila se ovdje u dobu modernom i,
urezivao u malter. Zgrafito, kazuju oni s knjigom u ruci, stala ispred tog točka.
dalje, to je italijanska riječ i znači grepsti. Mogao bi to biti kolovrat ili vitlić ili raz-
Na prvom panelu pojavljuje se djevojka boj za predivo, samo da nije nazubljen pa
s kopljem, u haljini, zavijena maramom. više podsjeća na kakav zupčanik s indu-
Iza nje proviruju luk i strijele u tobolcu strijskog stroja. Zbog toga neki čitaju ovu
i ratnička kaciga s perjanicom. To je Mi- fresku kao personifikaciju novog doba ili
nerva, kažu, boginja, rimska, sva sazdana prolaznosti vremena.
od mudrosti. U Leksikonu religija i mitova Oni smioniji tvrde da bi na ovoj slici
drevne Evrope Aleksandrina Cermanović mogla biti prikazana sama gospođica koja,
i Dragoslav Srejović pišu o njoj i ovo: prema narodnom predanju, živješe u ovoj
“Minervin kult uveden je u Rimu usled kući, a bijaše lijepa i prodavaše svoje tijelo
naglog razvoja zanatstva. Prema shvata- sarajevskim bogatašima. Kazivalo se da se
njima širih narodnih masa, Minerva je is- uvečer spotucaše oko ove kuće ugledan čar-
ključivo boginja zanatlija i đaka.” Kazuje šijski svijet pa bi iskakali iz okolnih bašča
se da su je širom svijeta desetine univerzi- ili živica, nagriženi ljubomorom. Niko od
teta uzele kao zaštitnicu te postavili njen njih nije mogao podnijeti pomisao da ta
kip na ulazu. Rimljani su je slavili i kao lijepa djevojka, koja je zavitlala njihovom
boginju poezije i muzike i možda su joj pameću i okrenula je na onom nazubljenom
upravo zbog toga opkolitelji ovog grada koletu tako bezočno da se sva raznizala,
prije tridesetak godina kroz sred grudi ne pripada samo njemu i da je mora dije-
prosvirali metak strašnog kalibra. liti s ostalima. Džaba je okivaše u dukate
Onaj ko sazida ovu kuću zasigurno je i prekrivaše je forintama, od tjemena do
htio da se u njoj izučavaju nauke, da se nožnih prstiju, samo da se zakune da dru-
čita, da se održavaju koncerti i da po tome gog primiti neće već će cijele noći čekati
bude ucrtana u svijesti budućih pokoljenja. njega, nesretnika, izludjelog od strasti. A
Jadan, ni sanjao nije da će nakon tolikih ona bi se samo smijala i zabacivala kosom,
godina od svih njegovih želja ostati tek pre- pa, uskoro, takvi počeše raspredati priče
danje kako je odmah po njenoj izgradnji kako se ovdje, na lijevoj obali Miljacke,
u ovoj vili živjela djevojka lahkog morala odmah uz Skender-pašinu džamiju, da, tu,
koju obnoć posjećivahu sarajevski trgov- gdje nekada stajaše tabašnice, pod samom
ci, zanatlije, ljekari i ostali radin, bogat i tekijom, prikazuju i izlaze džini i šejtani i
čestit svijet, koji je preko dana predstav- svakojake spodobe još. Izvaljivahu te priče
ljao vrhunsku moralnu normu oko koje iz svojih strašću izgriženih duša samo kako
se kovitlao ovaj grad, a u smiraj Drugog bi isprepadali narod i odagnali u ljudima
svjetskog rata useliti se u nju Maks Lu- svaku pomisao o tome kako bi se obnoć
burić i u obližnjim podrumima do smr- ovuda moglo špancirati. Uskoro, svaki se
ti mučiti naprednu sarajevsku omladinu put prometnu mimo ovog mjesta i samo bi
željnu slobode i pred svoj bijeg povješati oni najhrabriji, noseći fenjer, smogli snage
ih po drveću i stativama specijalno podi- i u noći se uputili ovom džadom. Ali ni oni
tjemenima plaše djecu. Ni čvorci više ne gnutim za tu priliku na Marijin-Dvoru. od onog dana kada, kume, iz zemlje izro-
dolijeću. Kao da je neko zgulio kožu stvar- Središnja freska prikazuje vojnika pod ni takva nakaza da..., kosa joj raspojasana
nosti pa ostali tek vremenski kosturi koji istom onom kacigom koja na prethodnoj do neba, a pod miškom glavu drži i traži
zvekte gradskom vrevom i ciče automobil- predstavi leži pokraj Minevrinih nogu. Po od prolaznika da joj daju svoje džigere, jer
skim sirenama i protresaju se prestrašeno tome, ali i po odori, po koplju što se po- će..., i tu su zalajali psi na Hisetima, a gore,
od gromoglasnog tutnja tramvaja. Niko više malja ispod štita koji mu se, uspravljen, sa Soukbunara oglasiše se prvi pijetlovi i
ne zamišlja da je slikar. Ali, ipak, onaj koji oslanja o desni bok, i po maču u koricama, ona prikaza nestade kao da je nije ni bilo.
je nekada, dok su trešnje krošnjama nat- i po sandalama čije mu se vezice, ukršta- A da ne bi tako, da ne zalajaše psi, ili da ne
krovljavale dio sarajevskog vremena, ma- jući se poput zmija u ljubavnom preplita- zakukurikaše horozovi, kuma bi sa sobom
štom rasperjavao crne mrlje njinog soka i nju, siktavo, uspinju sve do koljena, pre- odnijela u..., to mjesto ni zamisliti nemoj,
u svojim sanjima gradio fantastične kom- poznajemo rimskog vojnika. To saznanje kume, i triput pljuc i tobejarebum i tobee-
pozicije, on zastane, neka ga nepojmljiva poduplava i orao na štitu, a vojnik je lije- stagufirlah, sakloni, Gospode, od uroka,
snaga zaustavi i natjera da podigne glavu i vu ruku nehajno oslonio na balčak mača. od sihra i đavoljeg gareža.
žalovitim pogledom obujmi prazninu, kao Iako mu sandale nisu krilate, mogao bi
beznog čovjek kad pogleda ondje gdje mu to, vele, biti Perzej, djedoubica, Meduzin SA STRAŽNJIH VRATA
nekada bijaše noga. krvnik, osnivač Mikene..., ili pak Merkur, Svaki put kada bi stao pod krošnje sta-
glasnik bogova. rih trešanja pred Gospođicinom kućom,
TRI FRESKE U trećoj predstavi, kao da je maločas pa se maštom zagubio u crnim mrljama
Sada, kada više nema trešnji da tijelima izašla iz te kule koja se nazire u pozadi- trešnjinog soka razlivenog po pločniku,
svojim prikriju tu kuću, među prozorima ni, prikazana je još jedna djevojka. Stoji, u čovjeku bi se javila slika sarajevskih

STAV 28/10/2022 65