Page 62 - STAV broj 282

FELJTON

Piše: Hamza RIDŽAL Ometena sudbina (3)
hamza@stav.ba
UČENJACI,

elike priče islamske civilizacije
odvijale su se uglavnom ispod FILOZOFI I
najvišeg političkog nivoa. Nijed-
Vna od njih nije veća od razvoja
muslimanskog učenja i društvene klase
koja ga je stvarala, zajedno sa suprotstav-
ljenim i alternativnim idejama koje je ta
učenjačka klasa iznjedrila. Otvorenost SUFIJE
kur’anskog teksta omogućila je heteroge-
nost interpretacija, što je neminovno do-
vodilo do različitog razumijevanja ne samo
islamskih propisa već i samog vjerovanja.
Način razumijevanja i tumačenja islama U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu nedavno je
deriviran je iz dvaju temeljnih izvora:
Kur’ana i Sunneta. “Nekih sedam-osam publicirana knjiga Ometena sudbina Tamima Ansaryja. Ukratko, riječ
decenija poslije Muhammedove smrti je o kratkom prikazu historije svijeta iz muslimanske perspektive.
učenjaci sa svih strana muslimanskog
svijeta počeli su skupljati zbirke pregle- Međutim, u ovoj je knjizi ponuđena i kritika monoperspektivnih
danih i odabranih hadisa, grupiranih po
određenim temama, koje su služile kao razumijevanja historijskih procesa, ideologizacija prošlosti i njeno
organizirani iskazi islamskog učenja i kao mitomanijsko razumijevanje kao trajne sadašnjosti. Istovremeno,
referentna djela o islamskom životu. Ako
ste se zapitali, naprimjer, šta je poslanik esejist i kolumnist Tamim Ansary napisao je jednu od najboljih
Muhammed govorio o ishrani, o odjeći
ili o ratovanju, mogli ste pogledati u ta- knjiga na temu odnosa islamskog i zapadnog svijeta, ukazujući na
kvu jednu knjigu. Ovaj poduhvat počeo mjesta njihova susreta kao čvorišne hronotope sveukupne svjetske
je još krajem emevijskog doba, međutim,
sazreo je u abasijskom, te su se nove zbir- civilizacije. Briljantan stil i umijeće pripovijedanja, kakvo je moguće
ke stoljećima javljale. (Zapravo, baš prošle sresti samo kod istinskih književnih bardova, učinili su ovu knjigu
godine, jedan moj dalji poznanik iz Afga-
nistana poslao mi je rukopis u nadi da ću štivom koje se čita bez daha. Ometena sudbina, Tamim Ansary,
ga prevesti na engleski. On sadrži, rekao
je, novi skup hadisa koje je on sam skupio Centar za napredne studije, Sarajevo, 2020. godine, 472 stranice
– nakon četrnaest stoljeća.) Bez obzira na
to što su se novi hadisi i dalje pojavljiva-
li, već do kraja 3. stoljeća po Hidžri šest Tako je stvaran i poseban kodeks pra- svjetlu muslimanskih objava, te njihovom
zbirki steklo je kanonski status. One su vila deriviranih iz teksta Kur’ana i Ha- integriranju u koherentan sistem koji daje
dopunjavale Kurʼan i postale drugi nivo disa, a na osnovu analogije i konsenzusa smisao prirodi, kosmosu i čovjekovom
autoriteta o tome šta se smije, šta ne smi- učenjaka. Taj su kodeks učenjaci u nared- mjestu u svemu tome. Ovaj projekt pro-
je, šta treba i šta ne treba u životu musli- nim stoljećima morali poznavati jedna- izveo je drugu grupu mislilaca poznatih
mana. Međutim, kako možete i pretpo- ko dobro kao dva temeljna izvora islama. u islamskom svijetu kao filozofi.
staviti, čak ni Kurʼan i hadisi zajedno “Na sunijskoj strani oblikovale su se četiri
nisu mogli dati jasne odgovore na svako neznatno različite verzije ovog kodeksa, POJAVA SUFIJA
životno pitanje. Ponekad je, stoga, bilo a na šiijskoj još jedna svojevrsna, slična “Širenje islama dovelo je Arape u
neophodno da neko donese originalnu sunijskim po duhu i jednako velika po kontakt s idejama i dostignućima mno-
odluku o spornoj situaciji. S obzirom na djelokrugu. Ovi različiti kodeksi razli- gih naroda, među kojima su Hindusi iz
legalistički karakter islama, muslimani kuju se u detaljima, ali sumnjam da i je- Indije, srednjoazijski budisti, Perzijan-
su ovo pravo donošenja izvornih odluka dan od hiljadu muslimana može navesti ci i Grci. Rim je do ovog vremena bio
dozvolili samo učenjacima koji su i pet takvih detalja”, objašnjava Ansary. praktično mrtav, a Konstantinopolj (sa
temeljito usvojili Kurʼan i hadise i koji Pripadnici uleme nisu bili jedini in- svim svojim bogatstvom) pretvorio se u
su vladali ‘naukom hadisa’, disciplinom telektualci u islamu. Dok su oni gradili pustopoljinu intelektualne osrednjosti,
potvrde vjerodostojnosti. Samo takvi zdanje doktrine, drugo mnoštvo mislila- tako da je većina ozbiljnih mislilaca koji
ljudi mogli su biti sigurni da njihove ca vrijedno je radilo na jednom drugom su još uvijek pisali na grčkom bila oku-
presude ne protivrječe nečemu iznesenom golemom projektu: na tumačenju svih pljena u Aleksandriji, koja je u arapske
u objavama”, piše Ansary. prethodnih misaonih sistema i otkrića u ruke vrlo brzo pala. Aleksandrija je imala

62 30/7/2020 STAV