Page 63 - STAV broj 282
P. 63

čitali Plotina, nalazili su da je on svoj si-
                                                                               stem izgradio tako strogom logikom od
                                                                               malog broja aksiomatskih principa, što je
                                                                               pobudilo nade da se islamske objave mogu
                                                                               logički dokazati. (...) Veliki muslimanski
                                                                               filozofi povezivali su duhovnost s racio-
                                                                               nalnošću: našu suštinu, govorili su, čine
                                                                               apstrakcije i principi u koje samo razum
                                                                               ima uvid. Poučavali su da je svrha znanja
                                                                               pročišćenje duše, tako što se samo znanje
                                                                               provodi od čulnih podataka do apstrak-
                                                                               tnih principa, od pojedinačnih činjenica
                                                                               do univerzalnih istina”, piše Ansary, isti-
                                                                               čući da je islamska filozofija bila projekt
                                                                               sintetiziranja svih ranijih znanja. Grci
                                                                               su izumili geometriju, indijski matema-
                                                                               tičari iznijeli su genijalnu ideju shvatanja
                                                                               nule kao broja, Babilonci su otkrili ideju
                                                                               o decimalnim vrijednostima, a muslimani
                                                                               sistematizirali sve ove ideje dodajući i ne-
                                                                               koliko svojih, otkrivši algebru i, zapravo,
                                                                               postavivši temelje modernoj matematici.
                                                                               U tome niko nije vidio ništa sporno. Me-
                                                                               đutim, budući da je vjera bila integralnim
                                                                               dijelom svih društvenih i intelektualnih
                                                                               napora, filozofi su ostavili značajan trag
                                                                               i u intelektualnoj areni islamske misli.
                                                                                  Filozofi naučnici općenito su se pove-
                                                                               zivali s mu’tezilijskom školom, bez sum-
                                                                               nje zbog toga što su potvrđivali vrijed-
                                                                               nost njihovog načina istraživanja. Neki
                                                                               od ovih filozofa čak su razum smještali
                                                                               iznad objave. Filozof Ebu Bekr er-Razi
                                                                               besramno je ustvrdio da su čuda koja se
                                                                               pripisuju poslanicima prošlosti – legende
                                                                               i da su raj i pakao mentalne kategorije,
                                                                               a ne fizičke stvarnosti”, navodi Ansary.
                                                                                  Kao da sukob na relaciji učenjaka i
                                                                               filozofa nije bio dovoljan, postojala je i
                                                                               treća jaka struja koja je zadobijala sve
                                                                               više pristalica. Riječ je o sufijama. Njima
                                                                               striktan kodeks ponašanja koji su razra-
                                                                               dili učenjaci nije bio dovoljan. Željeli su
                                                                               nešto više. Željeli su neposrednu spoznaju
                                                                               Boga. Nekoliko ovih ljudi počelo je ek-
          veliku biblioteku i brojne naučnike koji   i sve to pripisao mističnom Jednom, iz   sperimentirati s duhovnim vježbama koje
          su činili jedan intelektualni kapital grč-  čega je sve proisteklo i čemu se sve vra-  su izlazile izvan okvira dužnosti. Učili su
          ko-rimskog svijeta. Ovdje su muslimani   ća. U ovom konceptu Jednoće muslimani   Kurʼan neprekidno ili sate i sate izgova-
          otkrili djela Plotina, filozofa koji je re-  su našli uzbudljivi odjek apokaliptičnog   rali Allahova imena. U Bagdadu je, piše
          kao da je u univerzumu sve povezano,   insistiranja poslanika Muhammeda na   Ansary, živio čovjek po imenu el-Džunejd,
          kao što su povezani dijelovi organizma,   jedinosti Allaha. Što je još bolje, kada bi   koji je imao običaj klanjati četiri stotine
                                                                               rekata – jedinica muslimanske molitve
                                                                               – nakon svakodnevnog posla. Možda iz
                                                                               reakcije na luksuzni stil življenja musli-
          Kao da sukob na relaciji učenjaka i filozofa nije bio                manske elite, neki od ovih tragalaca do-
                                                                               brovoljno su prihvatali siromaštvo, živjeli
          dovoljan, postojala je i treća jaka struja koja je zadobijala        na hljebu i vodi, odricali se namještaja i
          sve više pristalica. Riječ je o sufijama. Njima striktan kodeks      nosili jednostavnu odjeću, skrojenu od
                                                                               grube, nečešljane vune, koja se na arap-
          ponašanja koji su razradili učenjaci nije bio dovoljan.              skom zove suf, što je i razlog zbog kojeg
          Željeli su nešto više. Željeli su neposrednu spoznaju Boga.          su ove ljude prozvali sufijama.
                                                                                  “Ove sufije nisu ispovijedale novu vje-
          Nekoliko ovih ljudi počelo je eksperimentirati s duhovnim            ru. Oni nisu pokrenuli neku novu sektu.
                                                                               Da, protivili su se ovosvjetskim ambici-
          vježbama koje su izlazile izvan okvira dužnosti                      jama, iskvarenosti i pohlepi, ali, to je,


                                                                                                    STAV 30/7/2020 63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68