Page 72 - STAV broj 224

KULTURA

Promoviran prijevod

rukopisa iz kolekcije

Piše: Hamza RIDŽAL Bošnjačkog instituta
hamza@stav.ba

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

njiga Radost hronika autora
Šukrullaha ibn Šihabuddina pro-
movirana je 13. juna u Bošnjač-
K kom institutu u Sarajevu. Preveo
ju je i priredio doc. dr. Ahmed Zildžić s
Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a riječ je
o osmanskoj hronici napisanoj na perzij-
skom jeziku u kojoj autor razmatra povijest
svijeta od stvaranja čovjeka do trenutka u
kojem je Šukrullah ibn Šihabuddin živio,
tj. do polovine 15. stoljeća.
“Meni je taj rukopis bio zanimljiv ot-
kad sam prvi put čuo za njega. Radi se o
jedinom rukopisu tog djela nađenom u
Bosni i Hercegovini i uopće na južnosla-
venskom govornom području, a koji se
čuva u rukopisnoj kolekciji Bošnjačkog
instituta. Riječ je o univerzalnoj hronici
nastaloj iz pera autora koji je cijeli svoj
život proveo u službi osmanske kuće kao
diplomat i činovnik. Rana je to osmanska
hronika pisana neposredno nakon osvajanja
Konstantinopolja. Radi se o prvom djelu
te vrste napisanom na tom podneblju na
perzijskom jeziku. Radost hronika enciklo-
pedijsko je djelo veoma derivativne priro-
de. Znamo da su se mnogi kasniji autori,
pišući enciklopedije i hronike, pozivali na
ovo djelo preuzimajući njegovu struktu-
ru i sadržaj. Rukopis mi je bio zanimljiv
zbog svog sadržaja, ali i kao jezički doku-
ment pisan u prozi na perzijskom jeziku”,
kaže Zildžić u razgovoru za Stav, ističući “KOLIKO JE
da je prevođenju rukopisa pristupio prije
tri godine, čim su se stekli za to potrebni
uvjeti. Amina Rizvanbegović-Džuvić, di-
rektorica Bošnjačkog instituta, koji je iz-
davač ovog vrijednog projekta, s odobra- U POVIJESTI
vanjem je prihvatila ideju o prevođenju
rukopisa, a s radom na projektu krenulo
se nakon što ga je odobrio i Upravni od-
bor Bošnjačkog instituta.
Teško je ne primijetiti ozarenost na licu BOSNE BILO
dr. Zildžića dok govori o radu na prevođe-
nju i filološkoj obradi hronike Šukrullaha
ibn Šihabuddina. “Sam proces prevođenja
bio je veoma uzbudljiv. Inače, veoma sam 17. MAJEVA
zainteresiran za cijeli taj svijet manuskript-
ne kulture Istoka. Prijepisa tog rukopisa ima
dvadesetak, što je prilično zamjetljiv broj.
dan je u Sarajevu, a drugi u Nacionalnoj 1992. GODINE”
Većina ih je u Turskoj, nešto u centralnoj
Aziji, a dva su na Balkanu, ako govorimo
o Balkanu kao geografskom prostoru. Je-

72 20/6/2019 STAV