Page 73 - STAV broj 257

HANGIJEVA FASCINIRANOST
BOŠNJAČKOM KULTUROM
Posebno je indikativan vremenski
kontekst u kojem Hangi pristaje na mi-
jenjanje naslova svog djela. Bosansko-
hercegovačko i južnoslavensko kulturno
stvaralaštvo 20. stoljeća u širem smislu
karakterizira usitnjenost tema, manjak
sintetičkih studija, uzdržanost u tretira-
nju “tabu” tema – čak i onda kada se ra-
dilo o etnološkim “studijama”... “Sve to
stvara sliku određene ograničenosti ve-
ćeg dijela bosanskohercegovačkih autora
u praćenju općih procesa. To nije slučaj s
autorom kao što je Antun Hangi, koji čak
u godinama živih društveno-političkih,
ekonomskih i kulturnih previranja vodi
računa o zahtjevima bošnjačkih intelek-
tualaca tog vremena i uvažava potrebu za
pravilnijom nominacijom naroda, mije-
njajući ‘Muhamedance’ iz naslova svog
djela u za to vrijeme prihvatljivije ‘mu-
slimane’”, piše Smajić.
Službovanje koje je učitelja Antuna
Hangija povezalo s Maglajem, Livnom,
Bihaćem, Banjom Lukom i Sarajevom
ograničilo je domet autorovih saznanja
na lokalne ili, u najboljem slučaju, re-
gionalne koordinate. Nije rijedak slu-
čaj da se lokalni tradicijski fenomeni
u ovoj knjizi tretiraju kao standardi za
cjelokupan bosanskohercegovački pro-
stor, na šta su kasnije ukazali pojedini
etnolozi. Brojne bi se primjedbe mogle
spočitati Hangijevom djelu – poput fo-
kusiranja isključivo na gradsku kulturu
življenja, tretiranja islamskog bračnog
ugovora kao “kupovine žene”, izjedna-
čavanja pojma “kumstva” kod Bošnja-
O KULTURI STANOVANJA ka, Srba i Hrvata – ali ni najoštriji kri-
tičari nisu pokušali osporiti Hangijevu
nesumnjivu fasciniranost bošnjačkom
Naši muslimani stanuju većinom u drvenim kućama. Tek u novije doba stali su i oni sve kulturom i iskrenu želju da se Bošnjaci
to više graditi kuće od kamena ili od opeka. Za turske uprave u ovim zemljama, stanovali upoznaju iznutra i, kao organska cjeli-
su skoro svi u drvenjarama, a samo neki te neki imao je zidanu kuću. Te kuće zvao je na- na, predstave drugima.
rod kulama, a bile su znakom velikoga blagostanja i bogatstva. Kuće su naših muslimana “Kod sastavljanja ovoga djela bila mi
skoro uvijek četverouglate zgrade, te su izvana i iznutra bijelo okrečite i vrlo čiste. Skoro je na umu jedino ta želja, da braću preko
sve muslimanske kuće po gradovima, i po selima su na jedan boj. Donji je boj u mnogo Save, Dinare i Biokova upoznam s našim
kuća od kamena, dočim je gornji skoro uvijek od drveta, a zidovi od ćerpića (Riegclwand). muslimanima i njihovim običajima. Ovo
Starinske su bosanske, a napose muslimanske kuće ozdola nešto manje, a gore i šire i je upoznavanje tim nužnije, što u našim
dulje nego u prizemlju. U donjem boju koji je, kako vidimo, čvršće i solidnije građen, sta- književnim proizvodima, pa i u dnevnoj
nuje naš musliman zimi, a u gornjem ljeti. U donjem je boju malo zraka, a još manje svjetla štampi, još uvijek izbijaju znakovi ne-
jer ima malo prozora. Tim više zraka i svjetla naći ćeš u gornjem boju, jer tu ima prozora u poznavanja u tom području. Samo onda,
izobilju, a ima i takovih kuća u kojima se je poredao prozor do prozora. Iz prizemlja vode ako se budemo poznavali, moći ćemo
u prvi boj obično uski strmi basamaci, a kraj basamaka je drvena perda, koja leži na lije- utrti puteve našem međusobnom pouz-
po izrezuckanim daščicama. Perde i daščice su obojite žutom ili crvenom bojom. Što ti danju i prijateljskom susretanju, a to je
obično u oči upada, kada se uspneš tima basamacima u prvi boj muslimanske kuće jest ono za čim sam uvijek težio. Ako, dakle,
to što skoro u svakoj većoj i ljepšoj kući dođeš najprije u četvoro, petoro i šesterouglato ova radnja doprinese i najmanje tome da
predsoblje. U svakom su zidu predsoblja po jedna vrata koja vode u posebnu odaju. To se upoznamo i da se međusobno poštu-
je ne samo lijepo i praktično, nego u onim kućama, gdje obitelj stoji pod istim krovom sa jemo, biću sretan i nikada neću požaliti
kućnim starješinom, upravo nužno. Kako naši muslimani vrlo ljube prirodu, ne paze mno- truda što sam ga uložio pišući ovo djelo.
go da su im kuće na drumu i da se redaju jedna do druge, kao što je to u modernim za- Što sam napisao, napisao sam na teme-
padnoevropskim gradovima, nego oni grade kuće ponajviše uz rijeke i potoke, pa gorskim lju vlastitih opažanja, a donekle, osobito
obroncima i drugim zgodnim mjestima, odakle se pruža lijep vidik na sve strane. kod sibjan mekteba i ruždija, poslužio
sam se nekim stvarima štampanim već

STAV 6/2/2020 73