Page 76 - STAV broj 257

KULTURA

Hasan Kikić Skender Kulenović
E, kakvu su nekad ljevicu Bošnjaci imali (3)
ISLAM

Priredio: Hamza RIDŽAL
I DEMOKRACIJA
Piše: Bakir BADNJEVIĆ

Muhamed a. s.: Časopis Putokaz izlazio je samo tri godine, od 1937. do 1939. U
“Nema sreće za onaj narod među ko-
jim se istina ne smije slobodno govoriti.” ovom relativno kratkom periodu publicirana je brojna književna
građa te su objavljene oštre polemike i analize stanja Bošnjaka
anas, kad se ubrzanim tempom
vrši politička preorijentacija u vremenu između dvaju svjetskih ratova. Časopis je bio lijeve
današnjeg društva u pravcu orijentacije, a njegov urednik Hasan Kikić. Osim Kikića, u
Ddemokratskih režima s jedne
strane i autoritativnih sistema vladavi- Putokazu su pisali Zija Dizdarević, Skender Kulenović, Hamid
ne s druge strane, potrebno je da i mi Dizdar, Salih Alić, Safet Krupić, Rasim Filipović i drugi. U ovom
muslimani zauzmemo stav prema tim
aktuelnim problemima i društvenim broju donosimo iznimno važan tekst Bakira Badnjevića Islam
gibanjima. U ovom članku ćemo govo-
riti o Islamu i demokraciji ili bolje reći i demokracija, koji je objavljen u 5. broju 1938. godine. U osvit
o demokraciji u Islamu. Pod utjecajem Drugog svjetskog rata Badnjević postavlja pitanje političke
filozofskih škola 17. i 18. vijeka posli-
je tzv. “beskrvne revolucije” u Engle- orijentacije Bošnjaka i izbora između dviju opcija: fašizma i
skoj i poslije revolucije u Francuskoj demokratije. Autor podsjeća na demokratičnost islama, njegovu
proklamovan je kao postulat uređenja
ljudskog društva demokratski princip: historiju i viziju, poručujući da muslimani, žele li poštivati islamske
jednakost, bratstvo i sloboda (Egalité, principe, moraju odabrati demokratiju. Badnjević kroz cio tekst
Fraternité, Liberté). To se je desilo u
kulturnoj Evropi prije 150 godina, a provlači kur’anske ajete, hadise i izreke Muhammeda, a. s.,
sad da vidimo kako se Islam, koji se
pojavio prije 1.350 godina, odnosi pre- kako bi potkrijepio vlastita stajališta. Međutim, ovo pozivanje
ma tim nasadama ljudskog duha. Da na tradiciju ima i funkciju komunikacije s čitaocima – mahom
budemo objektivniji, navešćemo cita-
te iz Kur’ana (Islamske božije knjige) muslimanima koji drže do islamskog nauka – te ukazivanje na
i hadisa (predaje) kao glavnih izvora vlastita tradicijska, duhovna i kulturološka uporišta. Pitamo se: ko
Islama, kao i citate boljih poznavaoca
Islama. Islam je zakonski utvrdio punu bi od današnje lijeve inteligencije u Bosni bio spreman potpisati
ravnopravnost svih pravovjernih bez tekst u kojem se toliko poziva na vjersko naslijeđe? Badnjevićev
razlike staleža, narodnosti i boje kože.
Kur’an kaže: tekst donosimo bez uredničkih i lektorskih intervencija

76 6/2/2020 STAV