Page 47 - STAV broj 168

je ukupna svojina južnoslavenske jezičke
zajednice i sve to podobro unovčiti, vara-
jući se da je ono što je bosansko u jeziku
zapravo samo ime, i da nekoliko imena
za jezike ne može napraviti različite je-
zike – pa je na scenu (uglavnom sarajev-
sku) počeo da se vraća – zajednički jezik.
I neko je, evidentno, tu podobro zglajzo.
Jezikoslovna vucibatina koja misli da je
bog i batina iskoristila je pogodan popu-
listički vjetar. Šta nam je taj vjetar donio?
Otprilike, nešto kao ovo:
Otkle znaš latinična pisana slova, kad se
nikako ne navode u novom bosanskom pravo-
pisu? A rečeno je da ne valja hitjeti. Pa, uzmi
ćirilična odavle, dosta ti. Ali, šta će grešna
djeca? Tačno će me zamrzjeti. Iako se skladba
definira kao *glazbeno djelo, u pravopisu ima
skladbe ali nema ni *skladatelja ni *glazbe.
Ima tjedan, ali nema *tijekom. Ali zato ima
izviješće, sveučilište, utržak, uzničar, isprič-
nica, nazočan, imutak, izgrednik, pomirba,
ljestve i kut. Ima maternji, materinji i mate-
rinski, ali nema *mater. Ima ­koka-kola (na- Pravopis je temeljni priručnik za opismenjavanje, a

pisana po starom dobrom običaju, pa tako već opismenjavanje nije samo pisanje, već pismenost
ishlapjela). Doduše, ima kavana i kava. Tko
hoće, ima i kahva. A netko će kafu. Nema podrazumijeva i čitanje i pisanje. Akcenti se mogu i
*venuti, ima vehnuti. Ima i lako i lahko, i čitati i pisati, pa baš šteta što u pravopisnom rječniku u

meko i mehko, a za horu se veli da joj po po- svim riječima nema akcenata jer se, kako kaže jedan vrli
stanju za h mjesta nema, iako je isto to h in-
ternacionalna oznaka za vrijeme, iliti sahat naš: “Bosanski čovjek prepoznaje čim zine”

(hour). I opština i općina su tu. I raznorazne
čarke imaju: evidentičarke, gramatičarke, is- njemušto. (Ovdje mislim na *melekanski očekuje se od kolega iz Srbije i Hrvatske
pravljačice (struje), izmišljačice, krvoločnice, (anđeoski) duh jezika. I sve prethodno da naprave sve isto – prvo treba izdati Hr-
kudilice, krijumčarke, logičarke, metodičar- napisano što nije označeno zvjezdicom vatski pravopis u kojem ćete svi vi slobod-
ke, označivačice, uređivačice, ponavljačice, ima “legalno i legitimno” u posljednjem no moći pronaći i ono svoje i ono tuđe, a
gutačice, uručiteljice, vanzemaljke, zalogo- bosanskom pravopisu. Osim latiničnih pi- onda isti takav i Srpski pravopis. Šalim se?
davke, meteorologinje, orijentologinje i neu- sanih slova. Pa vi gledajte šta ćete.) Ma, nikako. Ali, čemu bi onda postojala
ropsihologinje u optjecaju i (daljinske) uprav- I, nema čega nema još u NBP-u, ali ne- tri ista “različita” pravopisa, pitate se vi,
ljačice. Ima tu i krompiruše i krompirače, ali mam ja stomak za sve to. Vjerujem, ni vi. a ja vam kažem da to nisu tri, nego naj-
nema *krompire (ima samo (muški) krompir). manje četiri, ali uzmimo za sada taj sret-
Ima varjača i kuhača. Ima varenike, a nema KAKVI SU TO JEDNOJEZIČNI NARODI ni broj tri. Da, ne trebaju nam tri ista pa
*varenine. Ali od kupca su mogli samo *šo- Sada, kada je autor najnovijeg pravo- će dovoljan biti samo jedan (ili, dovoljan
pingholičarku izmisliti, ali nema ni nje, niti pisa bosanskog jezika napisao pravopis će biti samo jedan propali pokušaj, da se
bilo kakve *kupice, ali zato ima šopinga na zajedničkog jezika pa potpisao Dekla- preciznije izrazimo – vidite da se ne šalim).
Fejsbuku. Ko je krivac? Mislim, *krivači- raciju o zajedničkom jeziku (koja se za- Ionako će ona druga dva (odnosno, tri) za-
ca? Ha, pa zar se ne vidi? Netko je htio ola- laže za “slobodu ‘miješanja’, uzajamnu držati samo ono svoje, kako im i dolikuje.
bavjeti malo stvar, pa malo prekardašio (do otvorenost te prožimanje različitih obli- Nikako se neće pridržavati uputa i savjeta
raspuknuća). Ma, koga briga za crvenjenje ka i izričaja zajedničkog jezika na sveop- za “bolje razumijevanje južnoslavenskih
nedužnih nastavnika. (Kad kažem crvenje- ću korist svih njegovih govornika”– iako naroda”, kako stoji:
nje, mislim li na crveniti ili crvenjeti?) Ali po definiciji “policentrični jezik ne može “Jedno od rješenja koje bi vodilo bo-
nećemo se uzrujavati. Ta, ionako nitko od biti mješavina varijanata, nego ga govor- ljem razumijevanju i sporazumijevanju
njih nema melekski jezički ustroj. Krajnje nici govore u obliku jedne od varijanata”) pripadnika četiriju jednojezičkih juž-
noslavenskih naroda, korisnika četiriju
bliskih standardnih južnoslavenskh je-
Neko se sjetio da bi bilo zanimljivo bez ičije saglasnosti zika, bilo bi: označiti u svome nacional-
poturiti pod bosansko jezičko naslijeđe i standard sve ono nom standardnom jeziku ono ‘svoje’ i tako
ga zaštititi od preslojavanja i potiranja, a
što je ukupna svojina južnoslavenske jezičke zajednice i sve dopustiti (u što je moguće većoj mjeri)
to podobro unovčiti, varajući se da je ono što je bosansko u ‘tuđe’ – kao stilističku rezervu” – kako to

jeziku zapravo samo ime, i da nekoliko imena za jezike ne zaprave i bez šale napisa još prije punih
petnaest godina autor NBP-a (najnovijeg
može napraviti različite jezike – pa je na scenu (uglavnom bosanskog pravopisa).
sarajevsku) počeo da se vraća – “zajednički jezik”
Eh, sreća pa je ovo samo “jedno od
rješenja”.

STAV 24/5/2018 47