Page 48 - STAV broj 168
P. 48
STAJALIŠTA
Nego, reče li on ovo Nego, mogli bismo se i složiti da je “PRAVOPIS JE DEBELA KNJIGA”
nešto poput “četiriju jed- “složena sociolingvistička situacija” ne-
nojezičkih južnoslaven- što “sasvim drukčije” od “vrlo jednostav- Upitate li se ko je Bosanski Lingvi-
skih naroda” koji (je)su ne jezičke situacije” – jednom se govori stički Šahbaz, iliti BLŠ (ustvari, BUŠ,
“jednojezički”, ali su ko- o sociolingvistici, drugi put o jeziku. A sa zaostalim, odnosno, još nevokalizira-
risnici “četiriju bliskih je- baška što gotovo svi autori govore jedno, nim L), odgovor je, je li ti de, i više nego
zika”? (Vidim da zna de- a jedan drugo – možda baš otud onaj pra- jasan – to je onaj što nas je sve ‘vako, u
klinirati brojeve, ali nešto zra’ mozak pok’š’o lingvocidno prigoto-
mi ovdje s brojevima ipak vi stari bosanski izraz – prigotov- vit: Vžik! – a može mu se jer svi i sad evo
ne štima, je l’ de?) ljeni pravopis. viču: Ššš, eto Šahbaza! – biva, on je bog
i batina svoje vrste. Ma ja, bravo, jest,
Ma ništa je ovo, pazi- A, dalje se kaže da taj jezik baš taj – isti onaj što su mu u selu pri-
te sad: “Gotovo svi auto- (jezik u Bosni i Hercegovini, op. čali: Eee, kako je naš Šahbaz napiso dobru
ri ističu da je sociolingvi- a.) “ima više imena, što u sušti- knjigu – ‘vako debela! – a što je dotični,
stička situacija u Bosni i ni ništa ne mijenja: imena ne meščini na FTV-u (pričali su mi, nisam
Hercegovini iznimno slo- mogu napraviti nekoliko jezika mogao da gledam), neki dan konačno i
žena. Međutim, stvari sto- od jednog. Bosna i Hercegovi- potvrdio, uzvikujući sveponosno: Pra-
je sasvim drukčije: jezička na jeste višenacionalna zemlja, vopis je debela knjiga. (Jest, debele se pare
situacija u Bosni i Herce- ali ogromnu većinu stanovnika mogu na njem’ uzet, dovikuju široke na-
govini vrlo je jednostav- čine tri njena autohtona jedno- rodne mase.)
na – oko četiri miliona jezička naroda (Bošnjaci, Hrvati
stanovnika govore četiri i Srbi).” (Šahbaz, 2014) Pravopis je temeljni priručnik za opi-
srodna dijalekta istoga smenjavanje, a opismenjavanje nije samo
jezika, a spaja ih i zajed- Opet “jednojezički narodi” pisanje, već pismenost podrazumijeva i
nički standardizirani va- – bit će “narodi koji ponaosob čitanje i pisanje. Akcenti se mogu i čita-
rijetet.” (Šahbaz, 2014) znaju i govore samo po jedan ti i pisati, pa baš šteta što u pravopisnom
jezik” – bez obzira na to što rječniku u svim riječima nema akcenata
U Jugoslaviji nas u među grupama i pojedincima jer se, kako kaže jedan vrli naš: “Bosan-
Bosni i Hercegovini spa- (iz) tih naroda nalazimo ne- ski čovjek prepoznaje čim zine.”
jao je bosanskohercegovački nadmašne poliglote.
standardnojezički izraz koji
je bio pod snažnim utjecajem tanjugovskog
jezika i k’o fol baštinio principe tolerancije.
A na koji zajednički standardizirani vari-
jetet (ako se tačno zna kojim standardom
se koriste bosanski Srbi i Hrvati) Šahbaz
mnije ovdin, neće da se zna.
Iako je ponekom možda i “laknulo”, NBP zapravo
nije ni “B” ni “BHS”, već neki začudni papreni
pravopisni sataraš, začinjen pseudodemokratskim
slobodarskim idejama populističke naravi,
površinski primamljiv širokim narodnim masama i
magnet za koji se lijepi “laka para”
48 24/5/2018 STAV
