Page 61 - STAV broj 398
P. 61

“Komunističke vlasti su
                                                                               Besimu Korkutu nudile
                                                                               visok honorar u zamjenu
                                                                               da radi na prijevodu nekih
                                                                               djela arapskog filozofa Ibn
                                                                               Halduna, koji se smatra tada
                                                                               pretečom marksizma, ali se
                                                                               Besim već odlučio na prijevod
                                                                               Kur’ana kao svoje životno
                                                                               djelo”, piše dr. Ibranović.


                                                                               poznavaoca tesavvufske nauke u međurat-
                                                                               nom periodu te evropske filozofije.
                                                                                  “Njegovo najbolje djelo, bez ikakve
                                                                               sumnje, jeste Spiritualizam i avet materija-
                                                                               lizma u svjetlu mistike (Novi Behar, 1938/39).
                                                                               U ovom radu Derviš ef. se predstavio na-
                                                                               šoj javnosti kao vrsni poznavalac islam-
                                                                               ske i opće filozofije, govoreći o razvoju
                                                                               filozofske misli o Bogu kroz stoljeća, te o
                                                                               postanku i razvoju ateizma, o opstojnosti
                                                                               duše, nadzemaljskom izvoru Božije Obja-
                                                                               ve, pitanju slobode volje i dr. Tu on pobija
                                                                               mišljenja nekih evropskog orijentalista da
                                                                               je tesavvuf panteizam u materijalističkom
                                                                               smislu”, piše dr. Ibranović.
                                                                                  Aibnul-’Ajn je pisao i o problemima
                                                                               islamskog umeta, nemoralu, o Palestini,
                                                                               islamskoj zajednici i ličnosti...
                                                                                  U povodu njegove smrti Mustafa
                                                                               Busuladžić je u El-Hidaji zapisao: “Una-
                                                                               toč svojih kvalifikacija i izvanrednih spo-
                                                                               sobnosti, Derviš A. Korkut nije u životu
                                                                               postigao nikakav zavidan položaj. Njega
                                                                               to nije moglo zapasti puzavaca i laktaša,
                                                                               kojima naše suvremeno muslimansko
                                                                               društvo toliko obiluje. U nenormalnim
                                                                               vremenima lažne veličine redovito ispli-
                                                                               vaju na površinu; vode i predstavljaju
                                                                               društvo. Korkut je bio više tiha i povu-
                                                                               čena priroda, kojeg je intelektualni život
            “Za vrijeme svog boravka u Dubrovni-  Istorija širenja islama od Engleza T. W.   bio tako bujan i plodan. Kao učenjak,
          ku Derviš će privatno završiti gimnaziju   Arnolda. Profesor Nijaz Šukrić će upot-  bio je objektivan i sve ono što je napisao
          jer je odmah primijetio da mu nedosta-  puniti, završiti ovaj prijevod i on će biti   u kratkom razdoblju svoje naučno-knji-
          je to savremeno evropsko obrazovanje”,   štampan u vidu knjige, i to u više izdanja,   ževne djelatnosti je solidno i zrelo i pred-
          piše dr. Ibranović i dodaje da ga je smrt   što je pokazatelj njegove dobre promocije   stavlja trajnu vrijednost. Svi Korkutovi
          zadesila u Sarajevu 22. 8. 1943. godine   među muslimanima u Bosni.”  radovi odaju pisca prodorne inteligencije,
          u domobranskoj bolnici.              Ibnul-’Ajn je imao izuzetno lijep arap-  široke naobrazbe, koji superiorno vlada
            Iako je kratko živio, ostavio je vidan trag   ski rukopis i jedan je od naših najboljih   pitanjima koje obrađuje.”      n
          u kroz naučno djelovanje. “Kao pisac i pre-
          vodilac potpisivao se imenom Ibnul-’Ajn,  U povodu njegove smrti Mustafa Busuladžić je u “El-Hidaji”
          tj. sin Asimov, čije ime počinje arapskim
          glasom ajn, kako bi se razlikovao od svojih   zapisao: “Unatoč svojih kvalifikacija i izvanrednih sposobnosti,
          imenjaka u porodici.” On je bio svestrano  Derviš A. Korkut nije u životu postigao nikakav zavidan položaj.
          obrazovana ličnost, govorio je više evrop-  Njega to nije moglo zapasti puzavaca i laktaša, kojima naše
          skih i orijentalnih jezika, a svoje radove
          je objavljivao u Glasniku, Novom Beharu,  suvremeno muslimansko društvo toliko obiluje. U nenormalnim
          El-Hidaji, Kalendaru Narodne uzdanice...  vremenima lažne veličine redovito isplivaju na površinu; vode i
            “Posebno zavređuje pažnju njegov pri-
          jevod s turskog jezika, djela pod imenom  predstavljaju društvo. Korkut je bio više tiha i povučena priroda.”


                                                                                                   STAV 21/10/2022 61
   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66