Page 78 - STAV broj 202
P. 78
KULTURA
“Bar Giora”. U Sarajevu je bio visoki funk- Bio je jedan od prvih hispanista u tadašnjoj Jugoslaviji, kritičar
cioner, sekretar i član središnjeg odbora i prikazivač tada savremene španske književnosti. Njegovi
Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva
“La Benevolencija”. Mnogo je doprinio komentari djela španskih pisaca objavljivani su i van tadašnje
radu društva “La Gloria” i “Jevrejskog Jugoslavije. Objavio je dosta radova o jezičkoj komparatistici u
kluba”. Posebno je utjecao na rad rad- udžbenicima i naučnim radovima iz oblasti romanske filologije.
ničkih društava “Matatja” i “Poale Cion”. Istraživao je, sabirao i dokumentirao jezičke forme Sefarda ne
Svoje mnogobrojne radove objavljivao
je u skoro svim sarajevskim jevrejskim samo u Bosni i Hercegovini nego i u Makedoniji (Skoplje, Bitolj,
glasilima: Židovska svijest, Jevrejski glas, kao i na Kosovu, u Prištini i drugim mjestima)
Jevrejski život, te u zagrebačkim Židov,
Gideon i nekim drugim. Sarađivao je i
s beogradskim novinama, časopisima, Bio je jedan od najuglednijih srednjoš- njemačkih fašista i domaćih kvislinga,
kalendarima i spomenicama te Srpskim kolskih profesora koji je sarađivao s ča- poput mnogih višegradskih Jevreja, prvo
književnim glasnikom, časopisom Misao, sopisom Pregled i koji je, bez obzira na u Sandžak, a zatim u Crnu Goru. Josip
beogradskim “Balkanskim institutom” sve prepreke tadašnjih nacionalista, bo- Tabak, u predgovoru Kalmijevih Eseja i
i Univerzitetom, kao i s Muslimanskim rio se za demokratiju i jednakost. Bio je članaka 1952, tvrdi da su Nijemci uhva-
prosvjetnim društvom “Gajret”, za koje neumoran pisac, organizator i animator tili Baruha i braću u Pljevljima i odveli
je napisao dvije studije: Jedna španska ro- koga su mnogi pošteni ljudi u tadašnjoj u logor, dok dr. Samuel Kamhi (Kalmi-
mansa arapske inspiracije, kalendar Gajret Jugoslaviji i šire poštovali zbog autentič- jev rođak) tvrdi da su ga Nijemci nakon
1941. godine, i Islamski izvori Danteove nosti i smjelosti u propagiranju ne samo kapitulacije Italije i nešto poslije, 1944.
“Božanske komedije”, kalendar Gajret kulture i nauke nego i zbog njegovih na- godine, prvo odveli na prisilni rad, a za-
1940. Posebno je pisao i za Revue inter- prednih ljevičarskih stavova. Zbog sve- tim deportirali u koncentracioni logor
nationale des etudes balkaniques, kao i za ga toga, Baruh je pretrpio svakojaku ne- Bergen-Belsen. Tamo je bio mučen i po-
madridsku Revista de Filologia Espano- pravdu. Kao rezultat takvog svog stava, nižavan, ali je, unatoč svemu tome, za-
la. Sarađivao je i sa španskom Akademi- više se puta zamjerio tadašnjim prosvjet- hvaljujući svom nesalomljivom duhu i
jom nauka i umjetnosti u Madridu. Za nim vlastima, koje su ga, bez obzira što ponosu, sve stojički podnosio. Držao je
vrijeme cijelog svog boravka u Sarajevu je već od septembra 1924. bio suplent, časove španskog jezika te govorio o je-
držao je popularna predavanja na razne te profesor od 15. februara 1935. u sara- vrejsko-španskom i ostalim varijantama
filološke, a i druge teme na Narodnom jevskoj Prvoj muškoj realnoj gimnaziji, govora Jevreja u galutu. O tome postoje
univerzitetu. prvo premjestili u Državnu učiteljsku i svjedočanstva. Ovakva njegova preda-
Brzo je bio zapažen njegov rad kao školu u Sarajevu, a zatim u jesen 1937. vanja kao i cjelokupno njegovo ponaša-
prevodioca sa španskog na naš jezik. u sinjsku realnu gimnaziju. Premještaj nje bili su primjer ostalim logorašima i
Prvo je djelo Enriquea Larreta Slava u Sinj bio je posljedica sukoba K. Baru- na taj način pomogli da sačuvaju moral i
don Ramira (Jedan život u doba Filipa II), ha s kolegom Aleksandrom Petrovićem, nadu u izbavljenje. Dočekao je kraj rata
“Narodna prosveta”, Beograd 1933; za- na koga se sumnjalo da je bio policijski i pobjedu saveznika, ali zbog tifusa pje-
tim Joséa Eustasija Rivera Vrtlog, “Mi- doušnik. Ovaj sukob imao je pozadinu gavca i opće iscrpljenosti, njegovo tijelo
nerva”, Subotica – Beograd 1953. Bio je i posljedice. Ubrzo je počeo proces pro- nije moglo da prima hranu. Tako se uga-
jedan od prvih hispanista u tadašnjoj tiv 20 naprednih profesora sarajevske sio život prof. dr. Kalmija Baruha.
Jugoslaviji, kritičar i prikazivač tada Prve muške realne gimnazije. K. Ba- Već je spomenuta njegova saradnja s
savremene španske književnosti. Nje- ruh je nakon tromjesečnog rada u Sinju raznim listovima, časopisima, revijama
govi komentari djela španskih pisaca vraćen u Sarajevo u svoju školu, ali je u itd. Plodonosna je bila i njegova sarad-
objavljivani su i van tadašnje Jugosla- septembru 1938. bio prebačen u Drugu nja s poznatim i važnim ličnostima iz
vije. Objavio je dosta radova o jezičkoj mušku gimnaziju u Sarajevu. Vrhunac oblasti kulture u to doba: prof. Gimenes
komparatistici u udžbenicima i naučnim šikaniranja K. Baruha bio je objavljen Caballero, prof. Johnson, Ivo Andrić, Isi-
radovima iz oblasti romanske filologije. u dopisu Poglavnikovog povjereništva dora Sekulić, Žak Konfino, Stanislav Vi-
Istraživao je, sabirao i dokumentirao je- u Sarajevu od 3. jula 1941, po kojem je naver, Jovan Kršić, dr. Levi Moritz, dr.
zičke forme Sefarda ne samo u Bosni i prof. dr. Kalmi Baruh, prema dobivenoj Samuel Kamhi, dr. Haim Kamhi, Laura
Hercegovini nego i u Makedoniji (Sko- ovlasti, OTPUŠTEN iz dosadašnje služ- Papo-Bohoreta i drugi.
plje, Bitolj, kao i na Kosovu, u Prištini be bez prava na mirovinu. Kalmi Baruh je od 1924. do 1941. godi-
i drugim mjestima). Bio je prvoklasan Ovakav završetak blistave profesorske ne bio poštovan i uvažen i veoma aktivan
intelektualac koga je zanimalo sve što karijere nije pogodio samo Baruha nego intelektualac. Osim poznavanja španske i
je bilo naučno. Zbog njegovog enciklo- i ostale Jevreje, i to ne samo prosvjetne francuske te ukupne romanske filologije i
pedijskog znanja, mudrosti i unutrašnje radnike nego i sve one iz bilo kojih stru- enormnog poznavanja sefardike, posebno
harmonije, zvali su ga “Mali Spinoza”. ka. Nakon toga, bježi s braćom ispred jezika, bio je za ono doba veoma napre-
dan čovjek, poznat u Jugoslaviji i svijetu.
Josip Tabak, u predgovoru Kalmijevih “Eseja i članaka” 1952, Zalagao se za napredak nauke, primjenu
novih metoda u pedagoškom radu te za
tvrdi da su Nijemci uhvatili Baruha i braću u Pljevljima i odveli kulturno uzdizanje naroda, posebno rad-
u logor, dok dr. Samuel Kamhi (Kalmijev rođak) tvrdi da su ga nika, međunacionalnu trpeljivost i sa-
Nijemci nakon kapitulacije Italije i nešto poslije, 1944. godine, radnju, borbu protiv fašizma i diktatura
i antisemitizma. Posebno je davao veliku
prvo odveli na prisilni rad, a zatim deportirali u koncentracioni podršku republikancima u građanskom
logor Bergen-Belsen ratu u Španiji. Prije svega je najvažnije
da je bio skroman i pošten čovjek. n
78 17/1/2019 STAV