Page 74 - STAV broj 202
P. 74
KULTURA
Bio je jedan od najistaknutijih svjetskih hispanista
i poznavalaca sefardike
DR. KALMIJA BARUHA
ZASLUŽENO SU ZVALI
“MALI SPINOZA”
Bio je prvoklasan intelektualac, naučnik, filolog, prevodilac,
prosvjetni radnik i prosvjetitelj koji se, bez obzira na sve prepreke
tadašnjih nacionalista, borio za demokratiju i jednakost. Bio je
Piše: David KAMHI neumoran pisac, organizator i animator koga su mnogi pošteni
ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji i šire poštovali zbog autentičnosti i
smjelosti u propagiranju ne samo kulture i nauke nego i zbog
njegovih naprednih ljevičarskih stavova
r. Kalmi Baruh rođen je u Saraje- društva “La Benevolencija”. Tim studen- je dobio certifikat o pohađanju kursa za
vu 25. decembra 1896, a njegova tima bilo je lakše da se upišu na te uni- strance u trajanju od 19. oktobra do 11.
porodica živjela je u Višegradu. verzitete pošto je prva generacija, u kojoj decembra 1928. Certifikat je potpisao Ra-
DBio je osmo dijete Salamona (Ja- su bili između ostalih i dr. Vita Kajon, dr. mon Menendez Pidal, jedan od najvećih
koba Baruha), rođenog 1860. u Sarajevu, Isak Samokovlija, dr. Vita Alkalaj, dr. Sa- svjetskih autoriteta za skoro sve oblasti
a umrlog 23. oktobra 1913. godine, i maj- muel Pinto, te Kalmijev brat dr. Avram hispanizma, naročito za španski i sefar-
ke Flore, rođene Abinun 1864. u Sarajevu Baruh (prvi predsjednik Jevrejske opšti- dski romansero.
i umrle 27. jula 1929. Dr. Kalmi Baruh ne u Sarajevu nakon Drugog svjetskog
imao je kćerku Nadu, rođenu 29. septem- rata), prva utrla put i prva se upoznala s BIO JE SEFARDSKA “NOVA NADA”
bra 1936. godine. evropskom kulturom i jezicima koje nji- Vjerovatno je manje poznato da je
Nakon osnovne škole završene u Više- hovi preci nisu uopće poznavali. Ove su Kalmi Baruh već prije izlaska svoje di-
gradu, stupio je u Veliku realnu gimnaziju generacije dovele do prekretnice u cjelo- sertacije objavio nekoliko radova o je-
u Sarajevu, koju je i završio. Već u petom kupnom životu bosanskih Sefarda koji su ziku Sefarda iz kojih se jasno vidi da se
razredu gimnazije postaje član jevrejskog ranije živjeli u Osmanskoj imperiji. Nakon već tada istakao kao publicista i vrijedan
đačkog literarnog društva “Jehuda Ma- kraja Prvog svjetskog rata i prije odlaska naučnik koji je bio preokupiran ne samo
kabi”. U isto vrijeme počinje prevoditi na evropske univerzitete, Kalmi Baruh jezikom bosanskih Sefarda nego i mno-
jevrejske priče raznih autora s nekoliko studirao je romanistiku u Zagrebu. Stu- gim drugim aspektima sefardike, a na-
stranih jezika te počinje pisati manje ori- dije romanistike nastavio je u Beču, gdje ročito historijom i folklorom bosanskih,
ginalne radove. Kalmi Baruh bio je 1915. je doktorirao u junu 1923. Naslov njego- ali i drugih Sefarda. Istaknuti bosanski
mobilisan u austrougarsku vojsku te je ve doktorske disertacije bio je Die Laut- nadrabin i svjetski priznati stručnjak za
nakon zarobljavanja na kavkaskom fron- stand des Judenspanischen in Bosnien (Beč, bosansku sefardiku, pisac referentnog
tu pao u rusko zarobljeništvo, u kojem je 1923). Tačan prijevod naslova disertacije djela Die Sepharadim in Bosnien (Sefar-
proveo dvije godine. Interesantno je da je glasi: Razvoj glasova u jevrejsko-španskom di u Bosni), objavljenog 1911. u Beču, dr.
i tada na Kazanjskom univerzitetu poha- jeziku u Bosni, ili Glasovni sistem u jevrej- Levi Moritz, komentirajući studentsku
đao predavanja na nekoliko stranih jezika. sko-španskom jeziku u Bosni. naučnu reviju El mundo Sefardi (Sefardski
Pripadao je drugoj generaciji mladih Nakon doktorata, nastavio je s dalj- svijet), opisao je i preporučio Baruha kao
bosanskih Sefarda koji su se, nakon sara- njim usavršavanjem u najprofesionalnijem “novu nadu”. Manje je poznato da su dr.
jevske Velike realne gimnazije, školovali smislu. Manje je poznato da je bio jedini Levi Moritz i dr. Kalmi Baruh bili braća
na prestižnim evropskim univerzitetima. balkanski Sefard kome je španska vlada od tetke. Ovu naučnu reviju pokrenuli su
Mnogi od njih bili su stipendisti Jevrejskog dala stipendiju za postdoktorske studije sefardski akademičari iz društva “Espe-
potpornog (kasnije Kulturno-prosvjetnog) u madridskom Historijskom centru, gdje ransa” koji su studirali u Beču. U prvom
74 17/1/2019 STAV