Page 70 - STAV broj 369

KULTURA

Kada svijet život pretvara u krletku

PROVOKATIVNA ODBRANA

SLOBODE IZRAŽAVANJA I

KREATIVNOG DUHA

Piše: Melida TRAVANČIĆ Milena Letić, Rasipanje semena, Tuzla: “Lijepa riječ”, 2021.
U provokativna odbrana slobode izražavanja ništa i trenutka potpunog lockdowna kada
književnim djelima svoje poča-
Rasipanje semena Milene Letić jeste
ljudi ostaju “zarobljeni” u kućama, dok na
sno mjesto zauzima tema bolesti
ulici vlada skoro apokaliptična atmosfera.
(i epidemije), te posredstvom
i kreativnog duha kada svijet život pretva-
tekstova Giovannija Boccaccia,
i “novoj stvarnosti”, u vremenu kada život
Daniela Defoea, Franza Kafke, Joséa Sa- ra u krletku i kada je “jedina dostupnost U toj zarobljenosti, ili “novoj normalnosti”
sadašnjost. U njoj se valjalo suočavati sa
ramaga itd. dobivamo uvid u dramu ljud- sobom”. (Letić 2021: 7) Ova priča ističe se prelazi u online, čovjek ostaje sam i suočen
skog ponašanja u kriznim situacijama. kao nešto nesvakidašnje jer sadrži u sebi sa sobom i tada počinje njegovo preispiti-
Prijeteća pandemija, kojoj smo svjedoci skoro nespojive priče iz i o prošlosti i sa- vanje i suočavanje s onim što jeste ili što
u sadašnjosti, izaziva strah, a njegove ma- dašnjosti, ruši tabue i prikazuje neuljepša- je propustio biti. Romanom pratimo ne-
nifestacije najbolji su pokazatelj kako se nu sliku društva, izdvajajući nekoliko tra- koliko priča i nekoliko ljudskih sudbina,
čovjek odnosi prema nepoznatom i kako gičnih sudbina, prikazujući ljudske živote ali sve je fokusirano oko glavnih protago-
se (ne) suočava s mogućom smrću. Naša ogoljene od laži i obmana, bez lažnog sja- nista Milivoja i Marije, dvoje ljudi koje
stvarnost obilježena je virusom korona ja i raskoša. Širok je spektar tema koje se je nekada povezivala ljubav i čije se priče
te o njoj pripovijeda i Milena Letić, kao i nastoje “obraditi” u ovom romanu, počevši nadopunjavaju.
mnogi drugi autori, a čovjekova krhkost od suočavanja s virusom o kojem se ne zna Spontano i “pritisnuto” paraliziranjem
i nemoć uslijed epidemije očito postaje svijeta i izolacijom s početka pandemije
zahvalna književna tema. virusa korona, ovaj roman ulazi
U romanu Rasipanje semena ne u najmračnije dijelove ljudske
govori se samo o pandemiji virusa prirode i pred nas postavlja eg-
korona, već se kritički zahvata šira zistencijalne dvojbe. Vraća nas
slika haotične današnjice, čovjekova i u najstrašnije zločine koje je
otuđenost, egoizam, nebriga za druge počinio (ne)čovjek u Drugom
(posebno naznačen problem migra- svjetskom ratu pa taj tok prati-
nata). Pandemija virusa korona jeste mo sve do devedesetih godina i
stanje nesreće koje zadesi čovjeka, ali strahota kroz koje je prošla Bo-
ga i nagna na promišljanje i o vreme- sna i ljudi koji u njoj žive. Roman
nu prošlom i o onome što trenutno ima i elemente psihološke drame
preživljava pa se već na početku ro- (unutrašnje), istražuje toksičnog
mana teži pronaći smisao u općem muškarca (onog koji je sklon pre-
besmislu Svijeta u kojem je život vari) i potisnuta osjećanja koja
pretvoren u noćnu moru. Međutim, pred sami kraj života dolaze na
zahvaljujući uspomenama, sjećanjima površinu, što se najbolje vidi iz
i suočavanju sa sobom, likove ovog Marijinog pisma Milivoju, u ko-
romana virus korona ne vodi u pe- jem se postavljaju pitanja kojih
simizam, očajavanje i odustajanje, se on pribojavao.
smisao se pronalazi u potrazi za isti- (...) U nadi da ćeš dugo živeti
nom i u preuzimanju odgovornosti zdrav i srećan u svojim nemirima,
za svoje postupke. dok sanjaš mir i tišinu šuma koje si
Roman Rasipanje semena svojevr- ostavio iza leđa, želim da, na tre-
sni je put kroz vrijeme, u vrijeme bivše nutak, zastaneš i setiš se koliko bi
Jugoslavije pa do odlaska u Njemačku nam lepo bilo da si sakupio snagu
glavnog protagoniste Milivoja, oko za razlikovanje istine od laži, ži-
koga se plete radnja središnjeg dijela vota od smrti; da si mogao da pre-
romana. Ovo je priča o strahu, gubit- uzmeš odgovornost i prigrliš ljubav.
ku, ambicijama, ljubavi, propuštenim Samo jedan život smo imali; Mili-
prilikama, priča o zločinu i priča o voje, zašto smo ga izgubili? (Letić
suočavanju sa sobom i s prošlošću. 2021: 136-37)

70 1/4/2022 STAV