Page 69 - STAV broj 369

Božijim imenima ostade devetnaest posje- kada se na Hodidjed vratio jedan od njego-
čenih glava i Bog te sami pitaj koliko još vih uhoda kojeg je poslao čak u Kanižu da
probodenih, rasporenih i na drugi način svojim okom potvrdi da je Šahin-paša za-
izranjavanih ljudi. ista shvatio do tamo. Kažu da nije sasvim
Baš tog dana dok je nadomak Usko- povjerovao ni glasovima koji dođoše osam
plja trajao pokolj sarajevskih trgovaca, na godina poslije, da je Šahin-pašu, nakon
Glasincu je pod šatorima sjedio glasoviti što se iz Kaniže vratio u Istanbul, smorila
Šahin-paša Glasinčanin. Njega je, u ime kuga. Do kraja svog službovanja na Hodi-
zasluga za osvajanje Egipta, sultan poslao djedu, još desetljećima, Hadži Uvejs će sav
kao novog namjesnika na Bosnu, da zamje- protrnuti kada zaškripe hodidjedske ka-
ni Hadži Uvejsovog rođaka Mehmed-pašu pije i pognuti se kao da skraćuje vrat pred
Vuču. Nikako nije mogao da se odbrani od fijukom Šahin-pašine sablje. Toliko će ga
svojih zemljaka Glasinčanina koji su htje- taj strah razjesti da je na kraju jednom od
li da ga ugoste, da se ispričaju s njim i da svojih vojnika dao u zadatak da podmazuje
okrznu svoje nevidljive živote o njegov pun šarke na svim avlijama, kapijama i vratima
sjaja dalekih bitaka i slave sultanskih dvo- hodidjedskim.
ra, pa je pristao da zakonači kod njih i da
se prisjeti svoga djetinjstva. ZAPOVJEDNICI HODIDJEDSKI
E gore je na Glasinac došla do Šahin-paše Nakon pripovijesti o Kazgani Hadži
vijest o pokolju nad sarajevskim trgovcima. Uvejsu i njegovim tajnim obredima i straho-
Odmah je poslao svu svoju pratnju da po- vima, priče o ostalim dizdarima na tvrđavi
hvataju hajduke i da spase preostale trgov- hodidjedskoj čine se sasvim nezanimljive.
ce koji su se razbježali i ima ih posvud oko Ali red je da ih nabrojimo, i to onako kako
Prusca. Druga verzija kaže da su prije nego ih Hamdija Kreševljaković nabraja u stu-
će Šahin-pašin alaj doći do Prusca, hajduci diji Bosanski stari gradovi.
već bili pohvatani, a da je to učinio narod Šezdeset pet godine nakon dogodovštine
na čelu s prusačkim kadijom. Međutim, ni s Hadži Uvejsom i hajducima kladanjskim
jedna od ove dvije verzije ne sprečava nas spominje se dizdar Mehmed-aga. On je 20.
da postavimo pitanje ovakvo: ko je dobacio maja 1704. godine prodao kuću u Sarajevu.
vijest do Šahin-paše, da li Hadži Uvejs pre- Dvadeset pet godina nakon ove predaje spo-
ko svog rođaka Mehmed-paše Vuče koji je minje se Mustafa-aga, rodom iz sela Zabrđa u
izašao, možda samo zbog toga, na Glasinac nahiji Lepeničkoj. “U posjedu ovog dizdara
da čestita svome nasljedniku egipatske po- bila je jedna knjiga šerijatskopravne sadržine,
bjede ili pak Mahmut-efendija defterdar? a prepisao ju je softa Smail, sin Mehmedov,
Odgovor nam pruža sam rasplet događaja. iz Tuzle, sad u Gazi Husrev-begovoj knjiž-
Naime, obje verzije se slažu da je Šahin-paša nici u Sarajevu. Dizdar je svojom rukom na
11. jula 1639. razapeo šatore na Gorici po- ovoj knjizi zabilježio uz svoje ime i mjesto
nad Sarajeva. Bio je četvrtak jer je sutradan odakle je i jedan distihon koji u prevodu
otišao na džumu u Carevu džamiju, a pre- glasi: ima mnogo devletskih kuća, u koji-
kosutra, u subotu, sazvao je divan i pogubio ma je sada čuvar sova a pauk vratar”, kao
bosanskog defterdara Mahmut-efendiju. da ovim stihom želi da nam objasni razloge
Ali ni smrt Mahmut-efendijina nije mo- zašto je njegov prethodnik odlučio prodati
gla umiriti prepadnutog Hadži Uvejsa. Kažu svoju kuću u Šeheru. na Bulozima, za razliku od Alije Bejtića, koji
da danima nije izlazio iz ćelije u kojoj su se Godine 1743, u mjesecu oktobru, bio tvrdi da su postojala dva grada Hodidida,
čuvale iskovane akče. Svakog dana, na svaku je dizdar hodidjedski neki Hasan-aga, koji osmanski nad sastavcima dviju Miljacki i
škripu avlijskih vrata na hodidjedskoj utvr- umrije 14. decembra 1750, a da ne ostavi srednjovjekovni, bosanski, na Vratniku u
di Hadži Uvejs će sav protrnuti, iščekujući iza sebe muškog potomstva. Na njegovo Sarajevu.
da se pred njim pojave katili Šahin-pašini. mjesto imenovan je Mehmed-aga, sin Mah- Piše Kreševljaković ovako: “Na ovo
Uzalud su njegove uhode, koje je slao za muda Fočaka, koji je po svoj prilici gospo- me mnijenje navodi pismo od 24. V 1825.
svim putevima kojima se kretao Šahin-pa- dario Hodidjedom cijelih trideset godina. što ga je pisao sarajevski dizdar Mehmed
ša, donosile vijesti da je rijetko u Sarajevu i Po njegovoj smrti dođe iz Istanbula berat o Memiš sarajevskom trgovcu Hadži Musta-
da se lomata po konacima planinskim jer se imenovanju Salih-age, koji će također diz- fi Kirdžaliji u Carigrad, kojim ga podsjeća
zarekao da će uhvatiti i posljednjeg hajduka dariti u Hodidjedu do kraja svoga života, a da ne bi zaboravio izvaditi mu iz carske
i da niko u njegovom sandžaku neće sjeći ne- namjesto njega doći će sin njegov Ahmed, defterhane popis musthafiza grada Hodi-
dužne trgovce i zanatlije, da je na Glasincu imenovan 7. maja 1786. godine. djeda. Inače ne znam čemu bi imao služiti
gdje gradi čardake i odžake i da je gore više Tradicija nasljeđivanja uprave nad ho- taj popis sarajevskom dizdaru i zašto bi se
nego u šeheru, da je opljačkao Konavle i da didjedskom tvrđavom biva prekinuta 1823. on zanimao za tu stvar.”
su se Dubrovčani žalili na njega pred Por- godine, kada Bektaša, sina Mehmedova, smi- Eto, otad je Hodidjed prazan, a među
tom, da je pao u nemilost sultanovu do te jeni neki Mehmed-aga. Bio je to posljednji njegovim dobrano načetim ili srušenim zi-
mjere da mu je fermanom zabranio da pro- dizdar na Hodidjedu. Nekoliko godina po- dinama, nečujan, odjekuje eho davnih pri-
lazi kroz Konavle kada ide u Herceg-Novi, slije tvrđava je potpuno napuštena, a čuvari povijesti o još davnijim sudbinama što ih
da je svrgnut i da dolazi novi sandžak-beg, po svoj prilici premješteni u sarajevski grad, historija zauvijek zatrnu u svojoj mimoiš-
a da njega šalju daleko, daleko, u Kanižu... piše Kreševljaković, koji je, kao i Vladislav losti, a to su ćelije gdje ona drži događaje
Sve je bilo uzalud, pa i ova posljednja Skarić, Đoko Mazalić i Vladimir Ćorović..., kojima niko svjedočio nije pa nam ih ni po
vijest. Nije se jadni Hadži Uvejs smirio ni vjerovao da je Hodidid istočno od Sarajeva kakvom zakonu nije dužna prikazati. n

STAV 1/4/2022 69