Page 57 - STAV broj 338

pomoć svima na koje bi eventualna masov-
na deportacija mogla utjecati. Monarha je
povremeno mučio snažan osjećaj krivice
što nije ispunio velika očeva očekivanja,
kojih je ustvari bilo malo pa je jasno da su
ga na odluku o protjerivanju mogli navesti
samo grižnja savjesti ili vjerski žar.
Kraljica Margarita također je bila za iz-
gon, budući da je smatrala da su Moriskosi
moguća prijetnja kruni. Rođena van Špani-
je, Margarita de Austria nije razumjela da
zemlja koja je tvrdila da je najkatoličkija u
Evropi dopušta Moriskosima da diskretno
prakticiraju svoju muslimansku vjeru. Ona
se zalagala za njihovo protjerivanje, ali teš-
ko da je to bila samo njena odluka s obzi-
rom na njen oskudan utjecaj na supruga.

DEMOGRAFSKE POSLJEDICE
Kako bismo razumjeli razloge protje-
rivanja, treba znati da je sama kršćanska
Španija pomogla u stvaranju problema koje
su mislili riješiti protjerivanjem. Nema
sumnje da su neki od Moriskosa protjeri-
vanje vidjeli kao oblik oslobođenja te su
prihvatili priliku da se vrate u islamsku
zemlju gdje su mogli otvoreno biti mu-
slimani. Mnogi od njih nisu imali razloga
osjećati naklonost prema Katoličkoj crkvi
ili državi, a ta je antipatija djelimično bila
posljedica inkvizicije. Skoro cijelo stoljeće
ona ih je mučila i kažnjavala jer su praktici-
rali islam ili održavali “maorsku kulturnu
praksu”, a pod tim se podrazumijevalo da
jedu kuskusa, kupaju se svaki dan i odbi-
jaju jesti svinjetinu.
Takva represija mnoge je odvratila od
kršćanstva i učvrstila ih u islamskoj vjeri.
Jasno je da su neki od njih šurovali s nepri-
jateljima u inozemstvu i sanjali o obnovi
islamske države, ali mnogi su bili obični
ljudi, većina Moriskosa bili su zanatlije, ostati u svojim domovima nakon što je je zemlja u ozbiljnoj krizi. Epidemija kuge
radnici, zabavljači i trgovci, na rubu špan- proces protjerivanja zaustavljen, te su na- koja je opustošila Pirinejski poluotok izme-
skog društva koje ih se plašilo i koje ih je stavili živjeti u Španiji. Drugi su pronašli đu 1598. i 1602. odnijela je oko pola miliona
preziralo i u isto vrijeme insistiralo da po- nove domove u Alžiru, Tunisu i Maroku, žrtava. Broj protjeranih također je izazvao
stanu “dobri i vjerni kršćani”. te su se na kraju uspjeli integrirati i for- snažne kontroverze. Vjeruje se da se radi o
Španski vladari nisu shvatali da većina mirati izrazito “andaluzijske” zajednice oko 300.000 ljudi, to je radno stanovništvo
Moriskosa, bez obzira na njihova vjerska čiji se tragovi još uvijek mogu pronaći u obavljalo, osim poljoprivrednih poslova, i
uvjerenja, Španiju smatra svojom domo- Sjevernoj Africi. važne zanatske aktivnosti koje su stari kr-
vinom. Većina njih je govorila španski, a Posljedice protjerivanja bile su još gore šćani smatrali ponižavajućima.
ne arapski i slabo su poznavali svijet izvan od samog čina izgona. Tumačenja se kreću Protjerivanje 4 posto stanovništva,
mjesta u kojima su živjeli. U Valenciji su između onih koji su ukazivali da je to imalo uglavnom radne snage, budući da nisu
tako žene s bebama skakale s litica u more mali utjecaj, kako je konstatiralo Kastilj- bili plemići ili vojnici, značilo je smanje-
ne želeći da uđu na lađe koje su ih čekale. sko vijeće 1619. godine, do onih koji su to nje naplate poreza, a za najugroženija po-
Nakon što su protjerani, doživjeli su jak smatrali katastrofom. Među zagovornicima dručja (procjenjuje se da je u vrijeme pro-
kulturni šok po dolasku u Sjevernu Afri- protjerivanja bilo je onih koji su tvrdili da tjerivanja 33 posto stanovnika Kraljevine
ku. Jedan od razloga zašto je protjerivanje iz toga proizlaze beneficije: postignuta je Valencije bilo maorskog porijekla) imali
trajalo koliko je trajalo bilo je to što su se veća homogenost u monarhiji i nestanak su efekte depopulacije koji su se osjeća-
mnogi od njih, poput lika Ricotea u Don onoga što su neki smatrali latentnom opa- li decenijama, pa čak i stoljećima. Prema
Kihotu, nakon protjerivanja vraćali u svoje snošću pred prijetnjom Osmanlija.. različitim DNK analizama trenutne po-
gradove i sela. Neki su protjerani otišli u Međutim, od trenutka protjerivanja po- pulacije Španije, u istočnoj Andaluziji
Francusku, odakle su tražili od kralja da stojao je strah da će određene aktivnosti biti postoji gotovo potpuno odsustvo tipično
im se omogući povratak u Španiju. Mno- ozbiljno narušene, a protjerivanje je tako- afričkih hromosoma, ali je jaka prisutnost
gi su se vratili u Španiju, gdje su bičevani đer imalo negativan utjecaj na stanovništvo. ovih elemenata (do 20 posto) u Galiciji,
i ponovno protjerani, no neki su uspjeli Tadašnja demografija već je pokazivala da Leonu i Extremaduri. n

STAV 27/8/2021 57